U toku popis stećaka: Bh. srednjovjekovno naslijeđe uskoro na UNESCO-voj listi

"Dobili smo zeleno svjetlo iz UNECO-a i sutra bismo trebali održati sastanak u Banjoj Luci, nadam se posljednji, kako bismo se usaglasili u vezi teksta nominacije. To nam otvara mogućnost da do ponoći 31. januara predamo UNESCO-u vjerodostojnu aplikaciju za nominaciju stećaka za listu Svjetske baštine. To će zajedno učiniti BiH, Srbija, Hrvatska i Crna Gora. Ova evidencija će biti doprinos dugotrajnoj sistematskoj evidenciji stećaka, a rezultat ovisi od načelnika općina", rekao je prof. dr. Dubravko Lovrenović, voditelj projekta evidencije stećaka na području cijele Bosne i Hercegovine.

Stećci svjedoče o bogatom kulturnom kontekstu period iz kojeg su preživjeli do danas i ovim projektom, kako je istaknuto na današnjoj prezentaciji, pokušava se sačuvati ovo srednjovjekovno blago. Interes za stećke je uvijek postojao. Zapisi su zabilježeni još u 16. stoljeću, ali ozbiljnija istraživanja počela su dolaskom Austro-Ugarske monarhije u BiH. Tada su izvršeni popisi u dva navrata i prema posljednjem koji je urađen 1897. i 1898. evidentirano je da u BiH ima više od 59.500 stećaka. Isto je potvrđeno i popisom koji je uradio Zemaljski muzej BiH nakon 1945. godine. Situacija se od tada promijenila.

"Postoji velika razlika u očuvanosti stećaka od perioda Šefika Bešlagića koji je vodio projekt popisa do danas. Mi smo na području Zenice obišli sve nekropole i stanje je veoma loše. Od 147 stećaka koliko je bilo prema posljednjem popisu danas je očuvano 69, što znači da je nestalo 77 spomenika. Stradali su neki s veoma bitnim natpisima. U Jajcu je mnogo osoblja situacija. Od 118 koliko ih je nekada evidentirano mi smo pronašli 357. Otkriveni su prelijepi primjerci sepulkralne umjetnosti srednjovjekovne Bosne koji su karakteristični za centralnu BiH. U toku je njihova evidencija", rekao je arheolog Edin Bujak.

U Općini Ključ arheolozi su na samom početku naišli na nerazumijevanje općine, ali su uspjeli postići dogovor o saradnji. Nažalost, situacija nije dobra. Dosta stećaka je uništeno, a lokalno stanovništvo nije ni svjesno da u njihovim dvorištima ili u blizini postoji srednjovjekovno blago.

"Istraživanje smo započeli naljeto, a završili prije mjesec dana. Od 25 nekropola pronađeno je 15, od kojih je jedna potpuno nova i nalazi se pod zemljom sa 50 stećaka. Stanovnici nisu upućeni šta se tu analizi, pa čak ni oni koji žive u kućama pored stećaka već ih koriste za slaganje drva na pojedinim mjestima ili pravljenje kokošinjca. Od 283 stećka sačuvano je 153 što nam govori o čemu jer riječ i koliko je stanovništvo ali i sam općina Ključ neupućena o našem naslijeđu", rekla je arheologinja Dijana Koljić.

Popisom, svaki stećak će dobiti svoj karton u kojem će stajati njegove koordinate, opis, natpisi, ukrasi, te mjere. Aplikacija za uvrštavanje stećaka na UNESCO-vu listu bit će upotpunjena i filmom o stećcima koji je sniman i iz helikoptera a koji se radi pod vodstvom Feriza Sokolovića.