Čedomir Jovanović, LDP Srbije
35

U Srbiji 11. juli treba biti dan sjećanja na žrtve Srebrenice

Sarajevo-x.com
Čedomir Jovanović
Čedomir Jovanović
Šesnaest godina poslije Srebrenice još uvijek nismo svom društvu omogućili da potpuno sazna i shvati razmjere tog masovnog zločina, najmučnijeg epiloga zločinačke politike koja je do njega dovela. O genocidu u Srebrenici su svoje mišljenje saopštili Međunarodni sud pravde, sudije Haškog tribunala, Evropski parlament, porodice žrtava, susjedi, stoji u izjavi Čedomira Jovanovića, predsjednika Liberalno demokratske partije Srbije, povodom 16. godišnjice genocida u Srebrenici.

Učinila je to konačno, doduše samo djelimično, i Skupština Srbije, usvajanjem nedovršene Deklaracije o Srebrenici.

Ipak, i dalje nam nedostaje izlaz iz politike osporavanja, ciničnog prebrojavanja i umanjivanja broja žrtava i razmjera zločina, tvrdi Jovanović. Za to više ne možemo optuživati Mladića, koji se godinama krio, ni situaciju u kojoj se Srbija nalazi ili izazove nestabilnog regiona. Slanjem Mladića u Hag jesmo ispunili međunarodnu dužnost, ali se obaveze koje imamo, prema Srbiji i susjedima, ne mogu završiti rutinskim praćenjem suđenja koje neće zatvoriti naše dileme i dovođenje u pitanje uzroka i posljedica Srebrenice, kao i svih jugoslovenskih ratova devedesetih, stoji u Jovanovićevoj izjavi koja je objavljena na internet stranici Liberalno demokratske stranke Srbije.

Iskustvo Srebrenice, drugih zločina i prije i poslije jula 1995. godine, nesposobnost da se deceniju i po poslije nje stavi jasna tačka, neprihvatljiva estradizacija koja je pratila hapšenje i izručenja Mladića - sve to nas opominje na privremenost i ranjivost stabilnosti, i u Srbiji i u regionu, smatra Jovanović.

Svako ko je iskren dobro zna da je, uvijek kada je Bosna bila žarište, Srbija zbog toga patila. Danas je najvažnije da kažemo kakav odnos sa susjedima želimo, da budemo jasni, ali i operativni u realizaciji verbalnih stavova, da se ne zaustavimo na ocjeni da priznajemo cjelovitost Bosne, nego da pomognemo da kroz Evropu, njena pravila i model rješavanja problema, izađemo iz mraka devedesetih. Srbija ima potencijal za takvu politiku, za preokret, ali se sa ljudima, mladima naročito, mora iskreno razgovarati.

Mi koji vodimo politiku, u Srbiji naročito, moramo da odgovor na pitanje mjesta Srebrenice u našoj budućnosti damo drugačijom unutrašnjom i regionalnom politikom, iskrenijim odnosom prema prošlosti, odgovornijim stavom koji će spriječiti da mi, ili bar naša djeca, nastavimo da živimo sa teretom zločina.

Naravno da 11. juli i u Srbiji treba da bude Dan sjećanja na srebreničke žrtve, jer bi to bio i ljudski i politički dokaz transformacije zemlje, mjerilo prihvatanja onoga što su narodi Evrope već učinili kroz Rezoluciju Evropskog parlamenta.

Mi, međutim, nismo samo susjedi zemlje u kojoj se dogodio zločin. Zato su naše obaveze, prema sebi, Bošnjacima, svim narodima u BiH, prema normalnijoj budućnosti regiona, mnogo veće. Zato nam i u ovom poslu treba preokret, novi pristup koji će Srbiji i Bosni, a onda i svim društvima oko nas, obezbijediti izlazak iz živog blata i konačno otvoriti razumnu, sigurnu i ozbiljnu perspektivu. Zbog toga LDP toliko insistira na istinama u politici, poštenom odnosu prema prošlosti, brizi za žrtve i osudi za politiku koja je kriva za njih, kaže se u Jovanovićevoj izjavi povodom godišnjice genocida u Srebrenici.