U Sarajevu počeo raditi Centar za historijska istraživanja
U cilju ostvarivanja i dodatnog jačanja istraživačke misije Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, osnaživanja pristupa najnovijim naučnim informacijama u oblasti historiografskih i srodnih istraživanja, planiranja i provođenja kvalitetnih naučnoistraživačkih projekata i stručnih aktivnosti pri Centru za naučnoistraživački rad i stručne aktivnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Centar NIRSA) formiran je Centar za historijska istraživanja (CeHIS).
Vijeće sarajevskog Filozofskog fakulteta je na prijedlog Vijeća Odsjeka za historiju imenovalo doc. dr. Amira Duranovića za voditelja navedenog centra osnovanog u maju ove godine. On navodi da je misija CeHIS-a bh. historiografiju držati u okvirima naučnih standarda, a to smatra vrlo važnim procesom za širu društvenu zajednicu.
Naglašava kako će glavni projekti centra biti provođenje nezavisnih, inovativnih i naučno utemeljenih istraživačkih projekata, umrežavanje bh. i regionalne historiografske zajednice, razvijanje međunarodne saradnje, izdavanje stručnih publikacija i javno zagovaranje stavova za koje stručna javnost smatra da su opravdani za razvoj istraživačke misije.
Djelovanje bez stalnih prihoda
Na samom početku razgovora Amir Duranović nam je spomenuo jedan kuriozitet vezan za institucionalno proučavanje historije u glavnom gradu BiH. On ističe da je prvi student sarajevskog Filozofskog fakulteta, tj. onaj s rednim brojem jedan u indeksu bio upravo student Odsjeka za historiju, a važno je istaći da je kroz ovu ustanovu do sada prošlo čak 48 hiljada studenata.
"Centar NIRSA formiran je 2010. godine i pokriva sve naučne grane koje se izučavaju na Filozofskom fakultetu. Bit ću slobodan da kažem kako se mi, kao fakultetski nastavnici, kroz NIRSA-u imamo priliku dodatno profesionalno dokazati. Kao njegova podorganizaciona jedinica prije nekoliko mjeseci osnovan je i CeHIS kroz koji ćemo proučavati bh. historiju i historiju ovih prostora", govori voditelj CeHIS-a te dodaje:
"Moram naglasiti da CeHIS nema zaposlenih ljudi i da nema stalno osigurane prihode. Mi ćemo svoj rad projektno finansirati, a svaki eventualni suficit sredstava omogućit će naučnicima da sebi osiguraju istraživački rad u nekim od većih evropskih ili čak svjetskih arhivskih centara. Iako ne dobijamo nikakva sredstva od Filozofskog fakulteta, moramo pozdraviti napore koje je uprava uložila kako bi pokrenula nešto novo i podstaknula svoje zaposlenike da se stručno usavršavaju", kaže Duranović.
Također, podvlači kako postoji mogućnost finansiranja određenih istraživanja i od sponzorskih sredstava državnih ili privatnih firmi. On govori da to nije neobična pojava i da se u razvijenijim državama svijeta ovaj način uveliko prakticira, a kao primjer navodi nedavno sprovedeni historijski istraživački projekt u Berlinu koji je u potpunosti finansirao Volkswagen.
Miješanje nauke i politike nedopustivo
"Odmah moram reći da se mi nećemo baviti politikom i nastojat ćemo da naša istraživanja budu oslobođenja takvih utjecaja. Univerzitet funkcionira na taj način da mora imati komunikaciju s politikom s obzirom na to da su nadležni kantonalni organi njegovi osnivači. Međutim, politika se nikad ne bi smjela miješati u ono što istražujemo i na koji način to radimo. Pokušaja miješanja ima, ali u tim situacijama svaki od članova akademske zajednice mora pokazati svoju profesionalnost. Ko god je nastojao spojiti nauku i politiku nije se proslavio", ističe voditelj CeHIS-a Amir Duranović te nastavlja:
"Primarno je rad centra namijenjen ljudima koji su prošli formalno visoko obrazovanje, ali ograničenja nema. Logično je da studenti ne mogu postati stručni ako im ne omogućimo usavršavanje. Mi ćemo sigurno u sklopu svog djelovanja imati i programe kroz koje će studenti moći predstaviti rezultate svojih istraživanja. Mi imamo veliki broj naprednih studenata koji se mogu razvijati u nauci, a mi smo dužni podsticati ih na napredovanje".
Ovaj fakultetski nastavnik naglašava kako je nedavno treći ciklus studija Odsjeka za historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu okončao student iz Japana, a također je sve veći broj i onih studenata koji dolaze iz Turske ili Crne Gore.
"Mladim ljudima, pored formalnog obrazovanja koje je neminovno, treba omogućiti i dodatno usavršavanje kroz različite vidove neformalnog obrazovanja. Postoji mnogo onih koji su završili studij na Odsjeku za historiju, a ne obavljaju poslove koji su usko vezani za historiju. BiH je vrlo široko tržište rada i trebate biti profesionalni ma šta radili. Mi prvenstveno školujemo kadar za rad u školama i institutima, muzejima, arhivima, ali također imamo i odlične medijske radnike, radnike u administraciji i slično", zaključuje Amir Duranović kada je riječ o trenutnom stanju diplomiranih historičara u BiH.
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
