Uposlenici Opće bolnice i "Moje klinike" pregledat će u Općoj bolnici 30 pacijenata te im dati korisne savjete i edukativni materijal o tom oboljenju.
Direktorica Opće bolnice Sebija Izetbegović kazala je novinarima da je osnovni cilj ove akcije otvoriti vrata ove ustanove za građanstvo Kantona Sarajevo da bi ljudi shvatili šta znači preventivno zdravlje.
"Izrazito je važno za zdravlje naših ljudi da pravovremeno dobiju informaciju o mogućnostima koje mi pružamo u smislu preventivnog zdravlja",istaknula je Izetbegović te podsjetila da je ovo peta akcija u proteklih pola godina koja je organizirana u Općoj bolnici.
Naglasila je da je zdravlje najskuplje i da je neophodno da ljudi shvate tu činjenicu.
Izetbegović je pojasnila da ulaganje u preventivno zdravlje rezultira smanjenim problemima.
"Prvo, u socijalnom smislu društvo će biti mnogo bolje, imat ćemo socijalno zdravu i mentalno zdravu populaciju koja je sposobna da radi, a drugo, najvažnije, nećemo se susretati s poodmaklim oblicima bolesti koje je mnogo teže liječiti", navela je.
Moždani udar je česta i ozbiljna bolest, koja je prvi uzročnik po invalidnosti pacijenata koji ga prežive, a treći uzročnik po smrtnosti u svijetu.
Pacijenti koji imaju genetske predispozicije za moždani udar, u ovoj akciji, bit će posebno tretirani i upućeni na češće kontrole.
Direktor "Moje klinike" Emir Talirević je pojasnio da moždani udar ne ostavlja mogućnost za nastavljanje nepromijenjenog života te da su posljedice trajne i nerijetko rezultiraju invaliditetom.
Pretraga ima za cilj, precizira Talirević, da ustanovi postojanje određenih morfoloških promjena i hemodinamskih promjena, promjene na protoku u krvnim sudovima vrata koji su odgovorni za snadbijevanje mozga krvlju.
Jedan moždani udar, u više od 30 posto slučajeva, slijedi naredni i nije pošteđena ni mlađa populacija.
Talirević je pojasnio da su najčešći simptomi moždanog udara smetnje s govorom, vidom i snagom.
"Najčešća prezentacija moždanog udara je slabost, pogotovo slabost koja pogađa jednu polovinu tijela, smetnja s govorom i zatamljen jedan dio vidnog polja", naveo je Talirević te dodao da veliki problem predstavlja što pacijent dolazi kod ljekara poslije četiri sata koje je proveo kući čekajući da mu se stanje popravi.
Statistika pokazuje da je moždani udar treći uzrok smrtnosti, a prvi uzrok invalidnosti u BiH i svijetu. Procjenjuje se da 46 posto slučajeva moždanog udara nastaje u produktivnoj dobi opće populacije između 45. i 59. godine.
Dvije trećine preživjelih se nakon moždanog udara oporavi do manje ili veće samostalnosti, a trećina je trajno onesposobljena za samostalan život i zavisi od tuđe pomoći.
Ako se bolesnik i oporavi dovoljno da bude radno sposoban, bez provođenja preventivnih mjera povećava se rizik od ponovnog moždanog udara koji može biti i fatalan. Moždani udar se može desiti svakome, ali neke osobe imaju veći rizik od ostalih. Najbolji tretman moždanog udara je prevencija.
Svjetski dan borbe protiv moždanog udara obilježava se svake godine 29. oktobra, a cilj je edukacija i informiranje o toj teškoj bolesti kao i mogućnostima njenog liječenja posebno sprječavanja.
