CNN
0

U BiH i nakon 15 godina traje rat političkim sredstvima

Sarajevo-x.com
Mostar
Mostar
Mreža CNN uradila je kratku analizu stanja u Bosni i Hercegovini, 15 godina po okončanju rata. Međutim, u analizi se navodi kako je jako malo toga urađeno. Rat je nastavljen političkim sredstvima, država je i dalje podijeljena, a ni rezultati posljednjih izbora nisu obećavajući.

Rezultati nedavno održanih Općih izbora pokazali su da je Bosna i Hercegovina i dalje etnički podijeljena zemlja. Srbi, potpomognuti nacionalistima, i dalje zagovaraju otcjepljenje što ima dubok utjecaj na budućnost zemlje, oporavak ekonomije i članstvo u Evropskoj uniji, smatraju balkanski analitičari, piše CNN.

Prošlo je 15 godina od Daytonskog sporazuma kojim je okončan rat, u kojem je najmanje 100.000 ljudi izgubilo živote. Danas u Bosni i Hercegovini žive Bošnjaci, Hrvati i Srbi i prema podacima CIA World Factbooka u BiH ima 4,6 miliona stanovnika. Međutim, i nakon toliko godina od okončanja rata BiH je i dalje pod međunarodnom upravom.

Mostar kao primjer kulturnih i vjerskih podjela

Najbolji primjer kulturne i vjerske podjele je drevni grad Mostar, piše CNN. To je grad koji je poznat po Starom mostu, mostu koji je nekada povezivao ljude, a tokom rata bio poprište intenzivnih borbi između Hrvata sa zapadne strane rijeke i muslimana sa istočne strane Neretve.

Hrvatski nacionalisti uništili su 1993. godine Stari most, prvobitno izgrađen 1566. godine, u vrijeme kada je Mostar bio pod turskom osmanskom vladavinom.

Rekonstrukcija i obnova mosta 2004. godine trebala je predstavljati korak prema obnavljanju, ne samo uništenih građevina, nego i korak ka umanjenju kulturnih podjela.

No, i 15 godina kasnije mnoge zgrade su ostale neobnovljene i zapuštene, a isto tako su duboke i etničke podjele u cijeloj nekadašnjoj jugoslovenskoj republici.

Fotoreporter Will Holder, koji je nedavno posjetio Mostar za CNN je istakao kako su u tom gradu i dalje jasno vidljivi ožiljci rata.

Crkveni toranj protiv minareta

Također, Tomas Valasek, iz londonskog Centra za evropsku reformu, istakao je kako je nakon Daytonskog sporazuma 1995. godine rat u Bosni nastavljen drugim sredstvima, ponajviše politikom.

"Kada se vratim u Mostar, iznenadim se koliko se malo zacjeljenja dogodilo. Razgovarajući sa mještanima shvatite koliko neprijateljstvo među njima vlada. Naprimjer, u hrvatskom dijelu Mostara nalazi se neobično visok crkveni toranj, a mještani kažu da je sagrađen kako bi se takmičio sa minaretima džamija u muslimanskom dijelu grada", kazao je Valasek za CNN.

On je dodao da postoje tri razloga zbog kojih u Mostaru, ali i u ostatku BiH ima tako mnogo ruševina.

"Ekonomija je i dalje slaba, zemljom vlada korupcija, a zajednice koriste oštećene objekte kao fizički podsjetnik za sačinjavanje političkih izjava."

Srbi su izabrali nacionalistički Savez nezavisnih socijaldemokrata

Rezultati nedavno održanih izbora pokazali su da su se birači iz Federacije, gdje uglavnom žive Hrvati i Bošnjaci, odlučili za umjerenije snage, piše CNN.

Bakir Izetbegović, sin prvog predsjednika BiH, Alije Izetbegovića, pobijedio je u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva, a Željko Komšić, kandidat SDP-a, ponovo je izabran za hrvatskog člana Predsjedništva.

No, glasači u Republici Srpskoj podržali su srpski nacionalistički Savez nezavisnih socijaldemokrata. Također, izabrali su lidera SNSD-a, Milorada Dodika, za svog predsjednika.

Dodik je ponovio svoj stav o otcjepljenju, istakavši kako je BiH "nemoguća država".

BiH je u političkom zastoju od izbora 2006. godine, jer se bosanski Srbi protive jačanju centralnih institucija i to na račun vlastite autonomije. Međunarodna zajednica zahtijeva jačanje centralne vlade i to je ključni uvjet za članstvo BiH u EU.

U ponedjeljak, SAD su pozvale nove lidere da krenu s političkim reformama, koje su neophodne za ujedinjene zemlje, no Milorad Dodik je odbio poziv, objavio je CNN.