Tranzicija od obrazovanja do zaposlenja: Mladi u BiH između izazova i prilika

Ovo poručuje profesor Ljiljan Veselinović sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, u vrijeme kada se mladi u našoj zemlji susreću sa alarmantno visokom nezaposlenošću, a program Garancija za mlade još nije zaživio.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvom kvartalu 2025. godine, čak 30,2 posto mladih od 15 do 24 godine bilo je nezaposleno. To znači da više od trećine mladih ne može pronaći posao, što ozbiljno utječe na njihov socio-ekonomski status, ali i ukupni razvoj zemlje.

Kao glavne prepreke pri ulasku na tržište rada ističu se: nedostatak radnog iskustva, neusklađenost obrazovanja sa zahtjevima tržišta, ograničene prilike za stručno usavršavanje, kao i slaba karijerna orijentacija i informisanost o mogućnostima zapošljavanja.

Radna snaga i dalje odlazi

Izvještaj Evropske komisije za BiH iz 2024. godine upozorava na nastavak odliva radne snage prema EU te preporučuje finalizaciju i usvajanje Plana za provedbu Garancije za mlade, kako bi BiH bila spremna za početak pilot projekta 2026. godine.

Garancija za mlade je ključni mehanizam za unapređenje zapošljivosti i statusa mladih jer im omogućava bolje prilike za zaposlenje, stručnu praksu i preduzetništvo. Ipak, naša zemlja je posljednja u regionu kad je riječ o njegovoj provedbi.

Udruženje PROI, koje aktivno zagovara uspostavljanje Garancije za mlade, kao najveće prepreke navodi nedostatak političke volje i koordinacije među nadležnim institucijama u BiH, ograničene resurse i nedovoljnu informisanost te nepostojanje jedinstvene strategije na nivou cijele BiH kao polazne tačke.

Boris Pupić iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH kaže da su već formirane radne grupe i izrađeni entitetski akcioni planovi, dok se pilotiranje programa u odabranim lokalnim zajednicama planira provesti uz podršku Evropske fondacije za izobrazbu (ETF).

Fokus grupa, čija je članica i predstavnica Agencije, radi na razvoju metodologije i alata za mjerenje uspješnosti aktivnosti usmjerenih na mlade koji nisu zaposleni, nisu u obrazovanju niti na obuci (NEET populacija). Cilj je dobiti podatke koji su komparabilni sa zemljama Zapadnog Balkana.

"Agencija namjerava pojačati sve aktivnosti u okviru Garancije za mlade, a u ovoj godini poseban naglasak je na karijernoj orijentaciji. I ove godine smo objavili podatke o suficitarnim i deficitarnim zanimanjima na tržištu, s namjerom da se kod mladih razvije svijest o pametnom odabiru budućeg zanimanja", dodao je Pupić.

Zapošljavanja "preko veze", zastarjeli kurikulumi…

Profesor Ljiljan Veselinović, jedan od autora situacione analize sa preporukama o Garanciji za mlade u BiH, ističe da visoka nezaposlenost mladih u našoj zemlji proizlazi iz kombinacije zastarjelih obrazovnih programa, ograničenih prilika za profesionalni razvoj i raširene prakse zapošljavanja putem veza i poznanstava.

"Obrazovni programi često ne prate savremene trendove i zahtjeve poslodavaca, zbog čega mladi stiču znanja i vještine koje nisu tražene na tržištu rada. Mladi često ne vide perspektivu za ostvarenje svojih profesionalnih ciljeva unutar zemlje. Tu je i raširena praksa zapošljavanja putem veza i poznanstava, što obeshrabruje mlade koji nemaju takve kontakte i dodatno otežava njihovo uključivanje na tržište rada", objašnjava Veselinović.

Upozorava i da pad stope nezaposlenosti ne prati odgovarajući rast zaposlenosti, što ukazuje na povlačenje iz tržišta rada ili emigraciju. Uz to, poslodavci, čak i oni u EU, teško pronalaze kvalifikovane radnike, naročito za zanimanja poput trgovaca i vozača, što dodatno pokazuje jaz između obrazovanja i tržišta rada.

Naglasio je potrebu da mladi razvijaju vještine rješavanja problema, preduzetničke vještine te da se stalno umrežavaju i tragaju za prilikama, ali i da se obrazovni programi trebaju uskladiti sa realnim potrebama poslodavaca.

Reforme za svjetliju budućnost

Zbog svega ovoga, Veselinović Garanciju za mlade vidi kao program koji ima potencijal da kroz sistemski pristup mladima osigura ponudu za posao, nastavak obrazovanja, pripravništvo ili stručno usavršavanje u roku od četiri mjeseca nakon završetka školovanja ili gubitika posla.

"Identifikacijom vještina koja nedostaju mladim ljudima kroz okvir kompetencija koji je trenutno u našem fokusu istraživanja, te kroz ciljane mjere, mladi stiču praktične vještine i iskustvo koje ih čini konkurentnijima na tržištu rada. Ali to znači da cijeli sistem funkcioniše", istakao je profesor.

Za unapređenje položaja mladih na tržištu rada preporučuje nekoliko mjera:

- reformu obrazovnog sistema - prijeko potrebno usklađivanje nastavnih planova s potrebama tržišta rada i uvođenje dualnog obrazovanja koje kombinuje teoriju i praksu;

- podsticanje preduzetništva i kreiranje povoljnog okruženja za mlade preduzetnike - poreske olakšice, mentorstvo i pristup finansijskim sredstvima jer preduzetnici stvaraju novu vrijednosti, ali isto tako i nova radna mjesta. Oni preduzimaju značajan rizik i država ih može ohrabriti kroz osiguranje finansijskih sredstava za podršku i mentorstvo.

Garanciju za mlade ne treba posmatrati kao projekat, već kao obavezu države i društva da mladima osigura podršku i prilike za zaposlenje, obrazovanje i aktivno učešće u društvenim procesima.

Kako je navelo Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) u svojoj Studiji o zapošljavanju mladih u BiH, politička mobilizacija i podizanje svijesti o važnosti ove politike za mlade jedan je od prvih koraka koje je potrebno napraviti na nivou države. Istaknuta je i važnost koordinatora na državnom i entitetskom nivou, te formiranje međuresornih radnih tijela, kao i izrada operativnih smjernica i planova.

Izazovi zapošljavanja, obrazovna reforma i praktične mjere podrške mladima teme su o kojima će se, između ostalog, razgovarati 22. oktobra 2025. godine na Drugoj tematskoj sjednici o položaju mladih u Federaciji BiH. Sjednicu organizuje Komisije za pitanja mladih Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, uz podršku Instituta za razvoj mladih KULT, Westminster fondacije za demokratiju i Vijeća mladih Federacije BiH. Ovo je prilika da se definišu konkretni koraci za efikasnu implementaciju programa kao što je Garancija za mlade, ali i da se jača saradnja institucija i organizacija za stvaranje pravih prilika za zapošljavanje i razvoj vještina mladih ljudi u našoj zemlji.