Dokle se stiglo na putu da Garancija za mlade postane stvarnost u BiH

Istražili smo gdje se BiH danas nalazi na putu ka Garanciji za mlade.

Mladi u BiH: Između nade i statistike

Prema podacima Svjetske banke, u 2023. godini skoro 16% mladih u BiH bilo je izvan sistema obrazovanja, zaposlenja ili obuke - populacija poznata kao NEET.

Evropska komisija u svom Izvještaju o napretku Bosne i Hercegovine za 2024. godinu upozorava na izostanak državne strategije za zapošljavanje, jaz između obrazovnog sistema i potreba tržišta rada, kao i kontinuirani odlazak radne snage u EU i visok nivo neformalnog zapošljavanja.

Obaveza države od 2021. godine

Bosna i Hercegovina se još 2021. godine, na ministarskom sastanku EU i Zapadnog Balkana, obavezala da će postepeno uvesti Garanciju za mlade, usklađujući je s preporukama EU iz 2020. godine o tzv. ojačanoj Garanciji.

Program ima za cilj smanjenje nezaposlenosti i neaktivnosti mladih. Njenim provođenjem, država se obavezuje da će osigurati da svi mladi dobiju kvalitetnu ponudu za zaposlenje, nastavak obrazovanja, učenje kroz rad ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od ulaska u status nezaposlenosti ili napuštanja, odnosno završetka formalnog obrazovanja. Fokus je na tzv. NEET populaciji, a ona obuhvata mlade od 15 do 29 godine koji nisu u sistemu obrazovanja, nisu zaposleni te se ne usavršavaju. Na nivou EU, ovaj koncept je postao ključna poluga borbe protiv nezaposlenosti mladih.

Koraci do državnog plana

Formalna implementacija ovog mehanizma u Bosni i Hercegovini još uvijek nije počela. Preduslov da se uopšte krene u implementaciju i iskoriste sredstva IPA fondova za tu namjenu je izrada i usvajanje krovnog dokumenta - Plana implementacije na državnom nivou, koji će odobriti Evropska komisija.

S obzirom na složeno ustavno uređenje BiH, dogovoreno je da svaki od entiteta i Brčko distrikt BiH izrade vlastite akcione planove, koji će biti sastavni dijelovi krovnog dokumenta.

FBiH: Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, kao nosilac aktivnosti u ovom entitetu, imenovalo je koordinatora i uz ekspertnu grupu izradilo Akcioni plan, koji je Vlada FBiH razmatrala u decembru 2024. godine, nakon čega je dostavljen Ministarstvu civilnih poslova BiH.

RS: Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS pripremilo je Akcioni plan za period 2024-2027. godina. Vlada RS usvojila ga je u februaru 2024. godine, a pozitivno mišljenje dala je i Međunarodna organizacija rada. Određeno je da Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS prati aktivnosti ekspertne grupe.

Brčko distrikt BiH: Akcioni plan je usvojen i definira implementaciju Garancije za mlade od 2024. do 2027. godine.

Šta slijedi?

Usvajanje nacionalnog Plana implementacije je sljedeći ključni korak. Njime će se otvoriti mogućnost za finansiranje iz evropskih fondova i pokretanje pilot faze programa. Izradu nacionalnog Plana koordinira Ministarstvo civilnih poslova BiH, uz podršku Delegacije EU i Međunarodne organizacije rada. Radna grupa, sastavljena od predstavnika entitetskih i vlasti distrikta, kao i relevantnih institucija, radila je na usklađivanju planova u jedinstvenu strategiju.

Prema riječima pomoćnice ministrice za civilne poslove BiH Ljiljane Jurak, u septembru ove godine koordinatori iz Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta na Vlašiću su usaglasili ključne elemente Plana implementacije. Dokument je trenutno u fazi prevođenja i uskoro će biti upućen Evropskoj komisiji na mišljenje, nakon čega slijedi proces e-konsultacija i razmatranje u Vijeću ministara BiH.

Testiranje modela u 2026.

Tokom 2026. godine planirani su pilot projekti u četiri lokalne zajednice: Visoko, Čitluk, Prijedor i Brčko Distrikt BiH. Cilj je testirati modele rada, provjeriti koliko su institucije spremne, prikupiti podatke s terena i identificirati izazove.

"Odabrali smo lokacije koje predstavljaju različite urbane i ruralne kontekste kako bismo testirali efikanost pristupa u različitim uslovima i osigurali uključivanje mladih, bez obzira na mjesto prebivališta. Iskustva iz pilot-faza bit će putokaz za adaptaciju i prilagodbu programa potrebama različitih sredina", ističe federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.

Uspjeh će se mjeriti kroz pokazatelje poput: stope prelaska iz NEET statusa u zaposlenje, obrazovanje ili osposobljavanje, brzine odgovora institucija nakon prijave, broja korisnika obuhvaćenih programima te kvaliteta pružene podrške iz perspektive korisnika.

U Brčkom prve rezultate pilotiranja očekuju krajem 2026. godine. U toj fazi ciljna grupa će biti nezaposleni mladi ljudi prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje.

Almedina Kevrić, stručna savjetnica Zavoda, naglašava da su svjesni da je pred svima još mnogo posla i da neće biti lako koordinirati između različitih institucija, kao i provesti tehničku podršku i obuku zaposlenih. Ipak, uvjerena je u dugoročne pozitivne učinke programa i bolje šanse za zapošljavanje i lični razvoj mladih ljudi.

U Republici Srpskoj, troškovi pilotiranja i uspostave sistema procijenjeni su na 21,8 miliona KM, od čega će najveći dio troškova snositi entitetski budžet.

Program osmišljen po mjeri mladih

Garancija za mlade neće biti univerzalna formula, već sistem prilagođen lokalnim specifičnostima. Uz pilot projekte, planirane su izmjene zakonodavnog okvira, donošenje podzakonskih akata, reforme politika za upravljanje sistemom Garancije, kao i uspostava mehanizama praćenja i evaluacije. Ključ uspjeha leži u aktivnom uključivanju mladih i organizacija civilnog društva, ali i osiguravanju adekvatnih resursa i kapaciteta za provođenje programa.

Ponuda za mlade će uključivati: obuke i usavršavanja za razvijanje vještina potrebnih na tržištu rada, subvencije za samozapošljavanje kako bi se potaknulo poduzetništvo mladih, kao i pripravnički staž i druge oblike radnog iskustva koji će pomoći mladima da steknu potrebne vještine i iskustvo.

Digitalna platforma za registraciju

Među prioritetnim zadacima je i uspostava digitalne platforme na kojoj će se zainteresovani korisnici moći registrovati i dobiti sve potrebne informacije i podršku. Time se želi dodatno ojačati transparentnost i pristupačnost, ali i uliti povjerenje mladima da je cijeli proces zaista namijenjen njima.

"Kao jedna od aktivnosti Akcionog plana predviđena je nadogradnja IKT platformi službi za zapošljavanje za adekvatnije pružanje i praćenje usluga. Moj lični cilj je da mladi u Bosni i Hercegovini osjete stvarnu promjenu, da ne traže prilike van zemlje, već da ih vide ovdje. Razumijem skepticiram mladih, ali upravo zbog toga se Garancija za mlade oslanja na praksu koja je pokazala rezultate u drugim zemljama", poručuje ministar Delić.

Saradnja koja može motivirati mlade

Direktor JU Zavod za zapošljavanje RS Dajman Škipina u ranijim je izjavama istakao veliku pasivnost mladih na tržištu rada kao poseban izazov. Istovremeno, iz omladinskih organizacija očekuju ustrajnost i saradnju svih aktera i uključivanje mladih u sve faze procesa.

“Bez obzira na administrativnu uređenost države i veliki broj uključenih strana, vjerujemo da institucije mogu sarađivati na ovom zajedničkom programu. Također, očekujemo konstantnu uključenost mladih i osluškivanje naših potreba, primarno tokom aktivnosti dosezanja i rada sa mladima iz NEET kategorije u pilot zajednicama, ali i cjelokupnom pristupu mladima koji će prolaziti ovaj program”, izjavila je Irma Rešidović iz Vijeća mladih FBiH.

Iz Udruženja PROI istakli su da danas više od 30 omladinskih organizacija ima kapacitet da profesionalno zagovara ovu politiku u svojim lokalnim zajednicama.

O Garanciji za mlade i brojnim drugim pitanjima koja oblikuju svakodnevni život mladih ljudi, od zapošljavanja i obrazovanja, preko stambene brige i studentskog standarda, do sigurnosti i mentalnog zdravlja, raspravljat će se i na Drugoj tematskoj sjednici o položaju mladih u Federaciji BiH, koja se održava 22. oktobra 2025. godine u Sarajevu. Sjednicu organizuje Komisije za pitanja mladih Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, a podršku pružaju Institut za razvoj mladih KULT, Westminster fondacija za demokratiju i Vijeće mladih Federacije BiH.

Ova sjednica je važna jer okuplja važne aktere: predstavnike institucija, omladinskih organizacija i stručnjake kako bi otvoreno razgovarali o izazovima i potrebama mladih u FBiH. A upravo u proaktivnosti i povezivanju ogledaju se šanse da inicijative i planovi budu pretočeni u konkretne akcije, koje će mladima dati novu nadu i želju da ostanu i grade svoju budućnost u svojoj zemlji.