Garancija za mlade: Lekcije za Bosnu i Hercegovinu iz EU i regije

Bosna i Hercegovina se nalazi u ranoj fazi uspostavljanja ovog mehanizma, kroz izradu Plana implementacije, a iskustva iz EU i regije pružaju niz vrijednih lekcija koje mogu unaprijediti njegov razvoj.

“Kao dobro isproban, inkluzivan i ambiciozan program aktivacije, Garancija za mlade se od 2013. godine koristi u državama članicama Evropske unije kako bi se mladima omogućio lakši prelazak iz obrazovanja na tržište rada, podržala njihova integracija na tržište rada i osiguralo da nijedna mlada osoba ne bude zapostavljena”, poručuju iz Delegacije EU u BiH i podsjećaju da, kao dio Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan, Garancija za mlade treba biti implementirana i u ovim zemljama:

“To bi značilo uspostavljanje inkluzivnog i ambicioznog programa aktivacije koji uključuje i strukturne reforme i širok spektar politika s ciljem održive integracije mladih na tržište rada. Ove reforme i mjere adresiraju hitan problem nezaposlenosti i neaktivnosti mladih koji negativno utiče na pojedince, ekonomiju i društvo u cjelini.”

Rezultati u zemljama EU

Sve članice EU uspostavile su Garanciju za mlade, s različitim stepenom uspjeha. Od 2014. godine do danas, gotovo 25 miliona mladih u EU iskoristilo je ponudu za zaposlenje, nastavak obrazovanja, stručno osposobljavanje ili pripravnički staž putem ovog programa.

Prvobitno namijenjena mladima do 25 godina, Garancija je 2020. godine proširena na mlade do 29 godina, uz dodatni fokus na uključivanje ranjivih kategorija, a posebno mladih žena i osoba s invaliditetom.

Model je nastao kao odgovor na posljedice globalne ekonomske krize, kada je prema podacima iz 2013. godine, stopa nezaposlenosti mladih u zemljama kao što su Hrvatska, Grčka, Italija i Španija premašila 40%. Kao odgovor, Vijeće EU je u aprilu 2013. donijelo Preporuke koje su postavile temelje za nacionalnu implementaciju programa u svim članicama.

Finska: Personalizirani pristup i integracija usluga

Finska je među prvim zemljama EU povezala obrazovanje, osposobljavanje i zapošljavanje kroz jedinstven sistem podrške mladima. Program je integrisan u postojeće obrazovne i socijalne sisteme, osiguravajući personaliziranu podršku za mlade. Njihov model izgrađen je na dva ključna principa: snažnoj bazi znanja o situaciji mladih i širokoj saradnji među akterima. Ti elementi su doprinijeli razvoju finskog koncepta Centara za vođeno usmjeravanje, koji je inspirisao kreatore Garancije za mlade.

U Finskoj se svakoj mladoj osobi nudi individualan plan koji uključuje obrazovanje, obuku ili zaposlenje. Dodajmo i da je ova zemlja i prije implementacije Garancije imala stopu mladih u NEET kategoriji ispod EU prosjeka (11,8 posto), ali su do danas snizili tu brojku na 9,5 posto.

Španija je program spustila na regionalni nivo, omogućavajući lokalnim vlastima da prilagode mjere svojim potrebama, a strategijom “Garancija za mlade Plus” fokusirala se na ranjive grupe mladih. Estonija je razvila napredne IT platforme i sistem mentorstva, što je rezultiralo lakšom integracijom.

Švedska, s jednom od najnižih NEET stopa u EU (5,7 posto), primjer je durogočne održivosti i sistemske preciznosti. Ponudila je podsticaje i niz kvalitetnih ponuda te usmjerila program ka mladima s invaliditetom i migrantima. Francuska je i pored velikih ulaganja, modela koji je uključivao kombinaciju zaposlenja, stažiranja i pripravničkih programa sa državnim subvencijama, imala izazove s kvalitetom ponuda i dugim vremenom boravka mladih bez ishoda. Češka pokazuje kako i zemlje s niskom nezaposlenošću mogu imati izazove s neaktivnim mladima.

Slovenija se ističe mjerama podrške mladom poduzetništvu i projektima za mlade u kojima im se savjetima i novčanim sredstvima pomaže u oživljavanju njihovih ideja.

Hrvatska: Pad NEET stope i učenje iz prakse

Uvođenjem Garancije za mlade, Hrvatska je smanjila NEET stopu sa 21,8 (2014.) na 11,8 posto (2023.), što je najniži nivo do sada. Više od 80 posto mladih koji su napustili program do 2023. godine bilo je u pozitivnoj situaciji (zaposlenje ili obrazovanje) šest mjeseci nakon izlaska. Ključna lekcija iz hrvatske prakse je potreba za kontinuiranim prilagođavanjem mjera i osiguravanjem povezanosti između obrazovanja i tržišta rada.

Vlade Zapadnog Balkana su 2021. godine usvojile Deklaraciju kojom se obavezuju na održivu integraciju mladih na tržište rada i postepeno uspostavljanje Garancije za mlade. Tehničku pomoć ovim ekonomijama pruža Međunarodna organizacija rada, koja olakšava realizaciju principa ove politike, kao što su univerzalna dostupnost, usklađenost politika, kvalitet i pravovremenost ponuda, međusobna povezanost preventivnih i korektivnih mjera.

Sjeverna Makedonija: Regionalni lider u provedbi

Iako zemlja van EU, dakle bez pristupa istom sistemu podrške kao države članice EU, Sjeverna Makedonija je još 2017. godine odlučila uspostaviti ovaj mehanizam, a već godinu kasnije krenulo se s pilotiranjem nekoliko hiljada mladih u tri općine. Važno je istaći da je prije toga ovdje provođen Drugi nacionalni akcioni plan za zapošljavanje mladih, koji je bio jedan od ključnih prioriteta vlade s obzirom na to da je stopa nezaposlenosti mladih iznosila više od 39 posto posto, odnosno bila dvostruko viša nego u EU, pri čemu se više od 77 posto posto tih mladih ljudi vodilo kao dugoročno nezaposleno.

Uz pomoć Međunarodne organizacije rada, izrađena je mapa puta sa ključnim reformama i inicijativama potrebnim za uspostavljanje i provedbu Garancije za mlade. Prema izvještaju Evropske komisije, ovaj program je obuhvatio tri faze: 1. fazu fokusiranu na reformu politika, identifikaciju mladih osoba iz NEET kategorije (koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti pohađaju obuke), proširenje programa zapošljavanja i uspostavljanje mehanizama za praćenje, 2. fazu koju karakteriše rad na jačanju institucionalne koordinacije i proširenju isporuke usluga i 3. fazu (2023-2026) u kojoj je naglasak na integraciji mladih iz NEET kategorije, usklađenoj sa operativnim planom za zapošljavanje, a usmjerena je na razvoj vještina, učenje kroz rad i angažman poslodavaca.

Garancija za mlade je donijela značajne rezultate za mlade u Sjevernoj Makedoniji. Do kraja 2023. godine više od 80.000 njih prošlo je program, a oko 40% ih je uspješno pronašlo posao, obuku ili stažiranje. Uz to, 40% onih koji su dobili zaposlenje ili obuku ostalo je angažovano na svojim pozicijama i 18 mjeseci kasnije, što potvrđuje dugoročni uticaj programa na integraciju mladih na tržište rada. Nacionalno omladinsko vijeće ove zemlje aktivno učestvuje u kreiranju ključnih dokumenata, a operativno proces se oslanja na dugoročno partnerstvo najvažnijih institucija, kao što su Ministarstvo rada i socijalne politike, Agencija za zapošljavanje, Ministarstvo obrazovanja i nauke, Centar za obrazovanje odraslih, Agencija za mlade i sport, Nacionalni omladinski savjet, tijela lokalne samouprave i socijalni partneri.

MOR ističe nekoliko važnih lekcija koje možemo naučiti od Sjeverne Makedonije. Garancija za mlade bila je prioritet cijele Vlade pa su u njenu provedbu usmjereni energija i resursi. Također, Vlada se oslonila na omladinske organizacije kako bi identifikovala teže dostupne mlade ljude. I ono što je veoma važno, ključne reforme treba finansijski planirati i provesti prije proširenja Garancije, uz minimalno oslanjanje na eksterno finansiranje.

Do kraja 2023. godine, Albanija, Kosovo i Srbija usvojile su prve planove i započele implementaciju pilot programa, a u ljeto 2024. plan implementacije usvojila je i Crna Gora. Očekuje se da svoj nacionalni plan usvoji i Bosna i Hercegovina.

Regionalni izazovi

U izvještaju Eurofounda “Mladi na zapadnom Balkanu” navodi se da je šest zemalja ove regije u nekim aspektima kvalitete radnih mjesta nadmašilo EU. Mladi radnici u ovim zemljama često uživaju bolju socijalnu podršku na radnom mjestu te su znatno angažovaniji u svom poslu. Međutim, regija se i dalje suočava s ključnim problemima koji zahtijevaju ciljane reforme.

Jedna od značajnijih prepreka koje ometaju uspješnu provedbu Garancije za mlade u regiji je birokratska kompleksnost političkih sistema. Najbolji primjer za to je Bosna i Hercegovina sa svojom višeslojnom strukturom vlasti i složenim procesom donošenja odluka koji može usporiti projekte.

Pored toga, čest slučaj u regiji je neusklađenost između obrazovnih institucija i potreba tržišta rada. Nadalje, nedostatak resursa službi za zapošljavanje i budžetska ograničenja sputavaju programe kao što je Garancija za mlade da dostignu svoj puni potencijal. Dostupna sredstva često nisu dovoljna da odgovore na sveobuhvatne izazove vezane za nezaposlenost mladih, a to je najvidljivije prilikom pokušaja da se dopre do udaljenih i ekonomski ugroženih zajednica. Tu je i izazov uključivanja omladinskih i nevladinih organizacija u procese donošenja odluka, kao i loša koordinacija između sektora obrazovanja, rada i socijalne politike.

Uspješne zemlje su uspostavile multidisciplinarne timove, digitalne platforme i uključile lokalne partnere.

Među preporukama koje su date u okviru platforme Connecting Youth, a koje su važne i za Bosnu i Hercegovinu dok se priprema za usvajanje nacionalnog programa implementacije Garancije za mlade, navodi se:

- pojednostavljenje administrativnih procedura - što bi obuhvatilo formiranje posebnih, agilnih timova na općinskom, regionalnom i državnom nivou, kako bi se ubrzalo donošenje odluka i brzo reagovalo na promjenjive potrebe mladih tražilaca zaposlenja.

- jačanje partnerstava između obrazovnog i poslovnog sektora - poput onog u Crnoj Gori gdje škole, ustanove za stručno obrazovanje i poslodavci blisko sarađuju, a to omogućava usklađivanje nastavnih planova i programa sa zahtjevima tržišta.

- strateška raspodjela budžetskog novca - uz efikasno usmjeravanje sredstava ka najugroženijim područjima.

- širenje pristupa informacijama i savjetovanju - kroz jednostavne online platforme i ciljana rješenja.

Diskusija u Parlamentu FBiH o položaju mladih

Iskustva iz regije i EU pokazuju da uspješna provedba zahtijeva političku volju, međuinstitucionalnu koordinaciju, uključivanje mladih i civilnog sektora u proces te finansijsku održivost i kontinuirano praćenje rezultata.

U našoj zemlji značajniji koraci ka stvarnom unapređenju položaja mladih i otvaranju prilika za njih najavljeni su organizovanjem tematske sjednice u Parlamentu FBiH.

U srijedu, 22. oktobra, raspravljat će se o zapošljavanju, stambenoj brizi, studentskom standardu, ali i sigurnosti i mentalnom zdravlju mladih ljudi. Bit će to prilika da se konkretno sagledaju izazovi i utvrde prioriteti kako bi se mladi čovjek, kao budućnost ove zemlje, našao u centru pažnje. Sjednicu o položaju mladih organizuje Komisija za pitanja mladih Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, uz podršku Instituta za razvoj mladih KULT, Westminster fondacije za demokratiju i Vijeća mladih Federacije BiH.