Mišljenja stručnjaka
0

VIDEO / Titlovanje srpskih filmova je bespotrebno i pretjerano

Piše: J. H.
U susjednoj Hrvatskoj vode se debate o tome da li je potrebno titlovanje filmova na srpskom jeziku ili ne. Stručnjaci i lingvisti smatraju kako je to bespotrebno i politički motivirano.

Prošle sedmice je Vijeće za elektronske medije Hrvatske donijelo Odluku u kojoj nalaže tamošnjoj RTL televiziji titlovanje srbijanskih filmova kao što su Žikina dinastija, Maratonci trče počasni krug i još mnoge druge.

U članu 4. stavka 1. Zakona o elektronskim medijima u Hrvatskoj se navodi kako su pružatelji medijskih usluga dužni objavljivati program na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili u prijevodu na hrvatski jezik u skladu sa odredbom ovog Zakona.

Prof. dr. Hanka Vajzović
Prof. dr. Hanka Vajzović
Profesorica b/h/s jezika na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Hanka Vajzović smatra kako je titlovanje i cijela situacija u elektronskim medijima susjedne zemlje bespotrebna.

"Ono što jezik čini jeste njegova odrednica da je sredstvo komuniciranja. Ako nije ugrožena komunikacija, onda ne možemo govoriti o različitim jezicima. Pošto mi to politički postavljamo pa kažemo da su to kod nas tri jezika, onda neka stoji na tome", kaže Vajzović te dodaje:

"Ako je ključ razumjeti poruku, onda nema potrebe za pretjerivanjem i glupostima s kojima se mi ovdje najviše susrećemo".

Vajzović kaže da je u ovom slučaju pitanje suodnosa politike i jezika.

"Zaboravljamo ključnu zadaću jezika, a to je da bude sredstvo komuniciranja. U svakom slučaju, ni u ludilu ne bih podržala takvu politiku", poručuje Vajzović.

Hrvatski lingvist prof. Ivo Žanić ima slično mišljenje kao i profesorica Vajzović.

"Prevođenje sa srpskog na hrvatski je legalno, ali i glupo. Filmove iz Srbije, Crne Gore, generalno, filmove iz bivše Jugoslavije treba izuzeti iz kategorije stranih filmova sa lingvističke tačke gledišta", kazao je Žanić za Medijsku organizaciju Jugoistočne Evrope.

Regulatorna agencija za komunikacije BiH nije imala slične žalbe, primjedbe niti zahtjeve kao Vijeće za elektronske medije Hrvatske.

"Mi nemamo nikakvih propisanih odredbi u tom konkretnom slučaju. Ne možemo predvidjeti šta bi se moglo desiti s obzirom na specifičnost države. I da bude neka inicijativa, ona ne može krenuti od RAK-a", kaže Amela Odobašić, glasnogovornica RAK-a.