{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Teško vrijeme za RTV dom: Sivilo zidova, muzejska oprema i nada da će biti bolje

20.2.2016. u 10:15
139
171
Teško vrijeme za RTV dom: Sivilo zidova, muzejska oprema i nada da će biti bolje
139
Sjedište bosanskohercegovačke radio-televizije (Radiotelevizija Bosne i Hercegovine ili BHRT) nalazi se u zgradi RTV doma u Sarajevu. Poznati Sivi dom, zgradu koja je imala veliku važnost tokom ratnih godina, posebno je obavilo sivilo zbog teške finansijske situacije u kojoj se nalazi Javni servis u BiH.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Početkom 1975. godine završena je prva faza izgradnje RTV doma u Sarajevu čime RTV Sarajevo dobija odgovarajući proizvodni i redakcijski prostor uz nove elektronske uređaje. Najveći projekat tadašnje Televizije Sarajevo bilo je praćenje i prijenos 14. zimskih olimpijskih igara održanih od 8. do 19. februara 1984. godine u Sarajevu. Za ostvarenje ovog zadatka, TVSA je dobila nove proizvodne prostore u RTV domu i najmoderniju tehničku opremu.

Dijelovi opreme koji su se tada koristili i danas se kombinuju s novijom opremom i upotrebljavaju za snimanja. Novca za moderniju opremu nažalost nema, a snimateljima, toncima i novinarima posao nije olakšan kao nekima koji rade u svjetskim medijima.

Siva fasada nije ništa ružnija od unutrašnjih hladnih zidova koji su upili bezbroj minuta programa koji se emituje iz ove zgrade duže od tri decenije. Urednici, novinari, snimatelji i montažeri užurbano hodaju prostorijama, vrijedno rade kako bi se ispoštovala programska shema i kako bi informacije došle do gledatelja.

Olimpijska oprema



Ušli smo u "muzejske prostorije" RTV doma koje kriju opremu koja danas nema nikakvu upotrebnu vrijednost, ali je vrijedna radnicima koji su snimali neke važne događaje 80-ih godina, bili tokom svih ratnih godina u ovoj zgradi i bili svjedoci ponovnog uspostavljanja Javnog servisa, što im je bilo od velikog značaja.

Sa Amirom Lihićem i Edhemom Panjetom, radnicima kojima je RTV dom duže od 30 godina druga kuća, smo obišli prostorije u kojima brižno čuvaju ono što je obilježilo godine njihovog rada, neka teža i neka ljepša vremena. Pokazali su nam uređaje koji su korišteni za snimanje Olimpijskih igara u Sarajevu.

"Imamo filmske i elektronske kamere, prve kamere u boji i velike Boschove kamere kojima se snimalo otvaranje na Koševu i spust na Bjelašnici", priča nam Edhem Panjeta, rukovodilac tehničkog vodstva BHRT-a, dodajući kako prepravlja reportažna kola koja su kupljenja za Olimpijadu. Kaže, pretvara ih iz "olimpijskih u HD". Iako je to tužna činjenica, on je priča s osmijehom i željom da to zaista napravi da bude funkcionalno i korisno i 32 godine poslije, jer bolje nemaju i ko zna kada će imati.

Pokazivali su nam i telekino uz napomenu da sve što je kupljeno, kupljeno je tada, prije 30 godina.

"Tad smo kupili sve, a poslije toga je sve kao da vam neko kaplje kapi u oči. Dobijete kamericu, ili monitor, a ne dobijete montažu ili obrnuto. Uvijek se kombinuje i borimo se. Sva oprema je za muzeja", kazao nam je Panjeta.

Neobrađene prostorije i tragovi rata



U sklopu RTV doma postoji i tzv. neobrađeni dio na 30.000 kvadrata. Te prostorije nikad nisu bile useljene, a na prozorima još stoji folija s oznakom UNHCR-a. Na nekim dijelovima su još vidljivi ožiljci rata.

Amir Lihić koji je rukovodilac pogona za održavanje zgrade i domaćin RTV doma je jedan od rijetkih koji poznaju svaki ćošak zgrade. Pokazao nam je te prostorije koje se nikad nisu koristile.

U sklopu RTV doma se nalazi i koncertna sala u kojoj nikad nije održan nijedan koncert te Lihić u ovoj akustičnoj prostoriji čuva sve što bi nekad moglo zatrebati nekome, od starih stolica do računara i dijelova opreme. Lihić nam je govorio i o ratnim godinama.

"U ono vrijeme je bilo nestašica svega, bilo je teško, ali je bilo ljudskosti, pomaganja i druženja. Nije se pitalo šta je čiji posao, svi su pomagali kada je trebalo. Stari su otišli u penziju, to su oni koji su ovo gledali kao svoju kuću. Novinari danas samo gledaju da urade svoj dio posla, ne zanima ih šta se okolo dešava", ispričao nam je Lihić koji je s nostalgijom pričao o tim drugim vremenima. Ipak, napominje, kada se rade veliki projekti, svi se uključe.

"Još malo nas drži taj entuzijazam i želja. Ne pitamo jel bila plaća i kad će, samo radimo", kazao je Amir Lihić koji brine o RTV domu kao da je njegov.

Čuva se i stara radiooprema, reportažna kola se prepravljaju iz analogije u HD



Jedna od soba krije i radioopremu, magnetofone i kasetofone. Ermin Gadžo nam je kazao da, kako se prešlo na digitalnu produkciju, magnetofoni su odloženi i skupljaju prašinu.

"Još uvijek se neki koriste za skidanje arhive. U ratu su se na ove uređaje snimali izvještaji reportera. U ovoj prostoriji je i uređaj koji stoji već 20 godina neupotrebljiv, a za vrijeme Olimpijskih igara u Sarajevu se s tog uređaja slao audio i videosignal za cijeli svijet", kazao nam je Gadžo. Na nekim magnetofonima su nalijepljeni papiri na kojima su cifre od nekoliko hiljada KM, jer su bili izloženi na aukcijama, ali nisu prodati.

Danas je u funkciji pet studija u kojima se snimaju emisije (A, B, C, D i E). Koriste ih ekipe Federalne televizije, BHRT-a i Televizije Sarajevo.

Iza glavne zgrade su parkirana reportažna kola, niko ih ne vozi.

"Mi napravili kola, mi ih pokvarili i sad stoje", kazao nam je Edhem Panjeta koji radi i na reportažnim kolima. Ugostio nas je u radionici u kojoj su parkirana još dva velika vozila i jedno malo. Nijedno nije u potpunosti u funkciji i nema potrebnu opremu.

"Imamo stare monitore, analogiju koju niko neće. Na te monitore stavljamo TV plazme, digitalne miksete, dodatne uređaje i patimo se. To su sve neke kobinacije, borimo se. Kamere donesemo iz studija A, prije podne rade u studiju, poslijepodne u kolima, ali je sve kombinacija. Ovo vozilo je olimpijsko i sve nam je tako staro", ispričao nam je Panjeta. Kazao nam je da smo nekad bili broj 1 kada je riječ o TV produkciji.

"Televizija Sarajevo je nekad bila najbolja, dolazili su ovdje da uče, a sad smo ispod svih. To je tuga", ispričao nam je Panjeta pokazujući vozilo koje je donacija ARD-a. U njemu je nabacana oprema, analogni sitemi, multicore kamere i sve je u veoma lošem stanju. Zaključak je da nemamo ništa, iako su tu dva agregata, troja kola, naša televizija nema ništa.

Pokazali su nam i stare barake i zgradu koja je u sklopu RTV doma, ali je prazna. Ne ide ni prodaja ni iznajmljivanje. Mnogo je stvari koje mogu i moraju biti puno bolje.

Ipak, nada nije umrla. Mnogo ljudi je zaposleno u ovoj ustanovi i nadaju se da će naziv Sivi dom ostati samo kao drugi naziv za RTV dom, ali da će doći bolji dani za ovu instituciju od državne važnosti koja se trenutno nalazi u veoma lošoj finansijskoj situaciji. Novca nema, oprema je loša, ali se program emituje.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: