Nakon što su krajem decembra propali pregovori Evropskog parlamenta i Vijeća o uredbi koja bi uvela mehanizam za privremenu suspenziju bezviznog režima za sve treće zemlje, Fajonova je rekla da je zadovoljna, jer je bilo previše pokušaja, posebno u posljednje vrijeme, za uvođenje lošeg mehanizma kojeg bi neki političari u EU mogli koristiti za zatvaranje granica sa Balkanom samo zbog ubiranja političkih poena u domaćoj javnosti.
Kad i kako će pregovori o tom mehanizmu ići dalje, ona je navela da joj još nije poznato.
"Nadam se i činim sve da bi skeptične evropske vlade shvatile kako je sloboda kretanja simbol evropskih integracija, i kao takva je posebno bitna za zapadni Balkan koji je još na putu prema EU", rekla je Fajonova.
Prema njenim riječima, porast broja azilanata sa zapadnog Balkana bio je u posljednje vreme zabrinjavajući, posebno u pet zemalja EU.
"Azil najčešće traže građani Srbije, Makedonije i BiH. Ljudi u velikoj većini slučajeva nemaju uslova za dobijanje azila. Treba učiniti sve da bi vlasti što je moguće više spriječile da ljudi krše pravila slobode kretanja. Znam da su već puno uradile, ali potreban je dodatni napor i redovan dijalog sa Briselom“, istakla je Fajonova.
Sa druge strane, dodala je ona, i zemlje EU trebalo bi da razmotre mogućnost da zemlje zapadnog Balkana budu stavljene na listu sigurnih zemalja i da bude skraćena procedura za traženje azila, slično kao što su to učinile Austrija, Belgija i Luksemburg.
Da ne bi bio vraćen vizni režim za građane BiH potrebno je, kaže ona, da budu provođene sve mjere koje je BiH prihvatila prije ulaska u bezvizni režim.
"Uvjerena sam da te mjere vlastima dobro poznate i očekujem da čine sve kako bi BiH i građani poštovali ograničenja slobode kretanja koje donosi bezvizni rezim", rekla je Fajonova.
Ona je dodala da se ne smije zaboraviti da EU može u slučaju velikog, alarmantnog, porasta lažnih azilanata uvijek pokrenuti proceduru za ponovnu promjenu legislative i stavljanje zemlje nazad na "crnu" šengen listu.
"Razumljivo je da ljudi u teškoj situaciji, kada nemaju izlaza, traže bolji život i posao. Ozbiljan problem su i pripadnici manjina. Treba činiti sve da bi svi građani imali što bolje i jednake mogućnosti za dostojan život. Naravno, bitan je i konkretan napretak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i protiv agencija koje manipulišu ljudima i odvode ih na Zapad, znajući da će ih vlasti prije ili kasnije vratiti nazad kući", istakla je Fajonova.
Ona je podsjetila da su krajem decembra propali pregovori Evropskog parlamenta i Vijeća ministara EU o uredbi koja bi uvela i mehanizam za privremenu suspenziju bezviznog režima za sve treće zemlje. Kad i kako će pregovori o tom mehanizmu ići dalje, ona kaže da joj još nije poznato.
"Sa jedne strane, zadovoljna sam, jer je bilo previše pokušaja, posebno u posljednje vrijeme, za uvođenje lošeg mehanizma kojeg bi neki političari u EU mogli koristiti za zatvaranje granica sa Balkanom samo zbog ubiranja političkih poena u domaćoj javnosti. Sljedeće godine su izbori u Njemačkoj. Kad razgovaramo o tako osjetljivoj stvari, kao što je sloboda kretanja, moramo razgovarati sa iskrenim namjerama, da osiguramo granice i bezbjednost, a ne na račun kršenja osnovnih ljudskih prava", rekla je Fajonova.
Ona je izrazila nadu da ni za jednu zemlju zapadnog Balkana, ipak, neće opet biti uvedene vize, jer bi to bio veliki korak nazad i veliki bol za ljude koji zaslužuju jednaku slobodu kretanja kao svi evropski građani.
"Perspektiva zapadnog Balkana je evropska, posebno za mladu generaciju koja zaslužuje normalan život bez granica na mapama niti u glavama“, izjavila je Srni izvjestilac Evropskog parlamenta za viznu liberalizaciju Tanja Fajon.
