Milan Mandilović, ljekar koji je od 1992. do 1995. godine radio u Vojnoj bolnici u Sarajevu, kazao je da je bolnica tokom cijelog rata bila na udaru granatiranja i snajperskog djelovanja s brda oko grada, na kojima su bile snage bosanskih Srba.
- Za nas nije bilo dileme ko puca, to su bile srpske snage. Znamo jer smo pratili odakle je dolazila pucnjava. (...) Ne vjerujem da je Armija BiH bombardirala Vojnu bolnicu, niti je imala sredstva za to, niti interesa, dodao je Mandilović.
Mandilović je kazao da je tokom "44 užasna mjeseca u opkoljenom Sarajevu" vojna bolnica često radila bez vode, plina, grijanja ili struje.
- Uslovi su bili teški, mi smo hronično oskudjevali u lijekovima, morali smo da vodimo računa o utrošku, i stalno reducirati, a broj oboljenlih nije se smanjivao. Ipak, bolnica je na prvoj lliniji fronta radila 24 sata tokom 44 mjeseca, i nijednom nije stala i došla u situaciju da ne može pružiti pomoć, rekao je on.
Radovanu Karadžiću se pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), kao bivšem vrhovnom komandantu oružanih snaga Republike Srpske, sudi za genocid, zločine protiv čovječnosti, te kršenje zakona i običaja ratovanja počinjenje između 1992. i 1995. godine. U optužnici stoji da je Karadžić od aprila 1992. do novembra 1995. godine učestvovao u kampanji snajperskog djelovanja i granatiranja koja je bila usmjerena protiv civilnog stanovništva Sarajeva, a čiji je primarni cilj bilo širenje terora.
Svjedok Mandilović je kazao da su građani Sarajeva bili izloženi "svakodnevnom i intenzivnom teroru oruđa i oružja koja su okruživala grad", te da su živjeli u teškim uslovima. Dugotrajno opsadno stanje, smatra svjedok, ostavilo je posljedice na građane koje su vidljive i danas.
- To se vidi kroz svakodnevnu nervozu i užurbanost, u saobraćaju, kroz stalne manje sukobe, i vidite da to nije normalno ponašanje. Tako dugo opsadno stanje ostavilo je reperkusije, ne samo na fizičke, već i psihičke strukture, pojasnio je on.
Na ovom ročištu u petak je okončano saslušanje Momčila Mandića, nakon više od 25 sati ispitivanja.
Ovaj nekadašnji ministar pravde Republike Srpske je ponovo kazao kako mu je poznato da je pravosuđe RS-a i tokom rata sudilo pripadnicima srpskog naroda za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima i Hrvatima.
- Znam da je jedna osoba suđena i osuđena za ratni zločinu Zvorniku, to je vođa paravojne grupe "Žute ose", i to je bila jedna od prvih akcija leglanih vlasti protiv paravojnih formacija koje se nisu htjele pokoriti vlastima, pojasnio je on.
Mandića je Sud BiH u februaru ove godine pravosnažno oslobodio krivice za zločine počinjene tokom rata na području Sarajeva i Foče.
Suđenje Karadžiću nastavit će se u ponedjeljak, 19. jula, javio je BIRN-Justice Report.
Đurbuzović: Dogovorili smo se da obradujemo navijače, cilj je izvući Želju iz ove krize
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
