Gluhi i nagluhi FBiH
122

Sulejman Čaković: Zakon o znakovnom jeziku mora postojati, dosta nam je diskriminacije

S.H.P.
Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba
Prema Svjetskoj federaciji gluhih, oko 360 miliona ljudi u svijetu ima ozbiljno oštećenje sluha. U našoj Federaciji problem sa sluhom ima više od 28.000 osoba, a tek je nedavno Vlada FBiH usvojila inicijativu Udruženja gluhih i nagluhih osoba FBiH za donošenje zakona o znakovnom jeziku na nivou FBiH.

U našoj državi ove osobe već 15 godina se bore za ostvarivanje svojih prava. Veliki problem gluhih i nagluhih osoba predstavlja isključenost iz komunikacije, zbog toga se osjećaju usamljenosti, izolacije i frustracije.

"To će biti prvi put od Dejtona da mi imamo svoj zakon. To je najprioritetniji zakon za našu populaciju bez tog zakona mi smo potpuno nemoćni da ostvarimo zdraviju sredinu za život. Njime ćemo moći da ostvarimo zakonske potrebe Zakonom o upotrebi znakovnog jezika propisuje se pravo gluhih osoba na upotrebu znakovnog jezika pred organima i institucijama FBiH i pravo gluhih osoba na informisanje njima prilagođenim tehnikama, kao i obim i način ostvarivanja prava na tumača znakovnog jezika radi njihovog ravnopravnog uključivanja u životnu i radnu sredinu, kao i sve oblike društvenog života s jednakim pravima i uslovima s jednakim mogućnostima kakve imaju osobe bez oštećenja sluha", rekao nam je sekretar Saveza udruženja gluhih i nagluhih FBiH Sulejman Čaković.

Problemi s kojima se gluhi i nagluhi susreću

Čaković nam je naglasio kako je najveći problem taj što zdrava sredina ne razumije gluhe. Suština zakona je da se skrene pažnja na položaj gluhih osoba, te se pokušavaju približiti potrebe gluhih osoba. Ono što je običnom, zdravom čovjeku normalna svakodnevnica za gluhu i nagluhu osobu može predstavljati veliki problem.

Na primjer, priča nam Čaković, ukoliko vas zaustavi policajac da vas nešto pita on ne zna da ste gluha osoba, a kada shvati ne može vam objasniti šta želi od vas.

"S problemima se suočavamo i u bolnicama, zdravstvenim ustanovama. Kada se poredaju knjižice, sestre prozivaju pacijente i kada nekog od nas pročita, mi to ne čujemo i samo nas preskoči. Često ostaju posljednji i bez ljekarskog pregleda. Tako je i u administrativnim službama. Kada trebate CIPS-ovu prijavnicu, neki papir da ostvarimo neka prava nema ko da vam objasni. Ovim zakonom bi se prevazišla diskriminacija osoba s invaliditetom", kazao je.

To u praksi znači da će državni i privredni organi i fizička lica koja obavljaju neku privrednu djelatnost morati da obezbijedi tumača znakovnog jezika kao asistent u radu.

Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba

Prema nacrtu zakona koje je predložilo Udruženje gluhih i nagluhih FBiH zahtjeva se i prevođenje sjednica na znakovni jezik, kao i upotreba znakovnog jezika u javnoj službi.

Ovaj zakon između ostalog podrazumijeva da učenici i studenti koji imaju status gluhe i nagluhe osobe imaju pravo da na njihov zahtjev nastavi prisustvuje tumač ili osoba koja se s njim može sporazumjeti na znakovnom jeziku radi otklanjanja problema u realizaciji nastave. Javne ustanove će biti dužne da pored zvučne, obezbijediti i svjetlosnu signalizaciju početka časova, te obučiti nastavno osoblje za komunikaciju s studentima i učenicima.

Kursevi znakovnog jezika

"Namjeravamo da poboljšamo intenzitet kurseva znakovnog jezika. Cilj tih kurseva je da se poboljša baza tumača znakovnog jezika koji bi mogli dalje da prenose svoje znanje. Nekako se ispostavilo da su najbolji tumači jezika zapravo djeca gluhih i nagluhih osoba. Mi imamo ovdje nekoliko kurseva međutim zavisi od sluha državnih organa koji su spremni da te kurseve podrže jer postoje obaveze koje moramo platiti", kazao je Čaković i dodao kako su za kurseve osim djece gluhih i nagluhih osoba, zainteresirani i ostali građani Sarajeva.

Prijedlog zakona u poglavlju pet obuhvata i druga pitanja za prava gluhih osoba poput obezbjeđenja prijema hitnih SMS poruka, obavještenja putem displeja, te primjenu povoljnijih propisa.

"Ovaj zakon mora postojati. Jako je žalosno da Vijeće ministara, ne vodi računa o našoj populaciji. Mi smo prepušteni sami sebi. Mi nemamo nikakva prava, nemamo nikakve zakone za našu populaciju. Tek sada ćemo dobiti svoj zakon nakon pedeset godina. Nemaju sluha za nas. Mi kao da nismo ljudi. Najveći problem gluhih i naguhih je komunikacija i nedostatak tumača znakovnog jezika. To je stravično", kazao je Čaković.

Zapamtite, gluhi čovjek može sve, samo ne može čuti. Zato kada razgovarate s gluhom i nagluhom osobom pazite na sljedeće:

Okrenite se prema njoj jer vam ona čita s usana.
Govorite sporije, jasno i razgovjetno. Ne vičite jer vas svakako ne čuju.

Ako je potrebno napišite šta želite reći i tada će vas mnogo bolje razumjeti. Gluhoj i nagluhoj osobi možete privući pažnju laganim dodirom ruke, svjetlom ili mahanjem. Ne pokazujte nervozu ako morate ponoviti.