Komemoracija legendi
65

Štraus je imao nesreću doživjeti da gleda razaranje svojih objekata u Sarajevu

FENA
Foto: N. G./Klix.ba
(Foto: N. G./Klix.ba)
Komemorativna sjednica povodom smrti uglednog arhitekte Ivana Štrausa čiji su brojni objekti ostali u BiH i svijetu kao zaostavština njegovog rada, upriličena je danas u Akademiji nauka i umjetnosti (ANU) BiH.

Sekretar Odjeljenja za umjetnost ANU BiH književnik Abdulah Sidran, koji je otvorio i vodio sjednicu, istakao je značaj koji je arhitekta Ivan Štraus imao i ulogu njegovog graditeljskog djela koje je bilo prisutno ne samo u BiH i bivšoj Jugoslaviji, nego i u svijetu.

Predsjednik Asocijacije arhitekata u BiH Dario Kristić naveo je da Štrausa nije poznavao lično, ali da je odrastao uz objekte koje je on stvorio.

On je naveo da je Štraus svojim djelom utjecao na druge arhitekte u Sarajevu.

"Imao je tu nesreću da doživi da gleda razaranje svojih objekata, ali i da gleda kako se nanovo grade", rekao je Kristić.

Ivan Štraus, rođen u Srbiji, odrastao u Banjoj Luci, započeo je arhitektonske studije u Zagrebu 1947. godine, a diplomirao je 1958. godine na Tehničkom fakultetu u Sarajevu.

Već od 1952. godine počeo se baviti arhitektonskom djelatnošću učestvujući u arhitektonskim takmičenjima. Osvojio je oko 30 vodećih nagrada za arhitekturu a pobijedio je na mnogim državnim i međunarodnim takmičenjima.

Među projektima koje je radio izdvajaju se zgrada Elektroprivrede u Sarajevu, Muzej vojnog vazduhoplovstva u Beogradu, Press centar na Bjelašnici koji je u potpunosti srušen tokom rata, džamija u Oranu, župna crkva u Zoviku pored Brčkog te crkve u Dubravama, Petrićevcu i na Dobrinji u Sarajevu.

Dobitnik je brojnih nagrada, između ostalih za zgradu biblioteke i dječijeg pozorišta Banja Luka (BiH, 1974), Hotel Onogošt (Nikšić/Crna Gora - koautor Tihomir Štraus, 1982.), Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva, Republička nagrada "Borbe" za najuspjelije arhitektonsko ostvarenje u Bosni i Hercegovini za Naselje sunca u Sarajevu...

Pripala mu je i internacionalnih nagrada za projekt Glavna pošta, Ministarstvo PTT i Ured telekomunikacija u Addis Abebi (Etiopija, 1964., sa Zdravkom Kovačevićem, prva nagrada), Opera u Sofiji (Bugarska, 1973., s Halidom Muhasilovićem, prva nagrada), Velika džamija, Oran (Alžir, sa Halidom Muhasilovićem, 1985., prva nagrada).

Izlagao je na domaćoj i internacionalnoj sceni. Također je i autor brojnih knjiga iz oblasti arhitekture.