Istaknuto je da FŠCZ izuzetno cijeni doprinos federalnih ministarstava i drugih federalnih organa i službi, kao i javnih preduzeća u realizaciji njegovih naredbi, odluka i zaključaka.
Generalna je ocjena da neki kantonalni i općinski štabovi civilne zaštite nisu u cijelosti odgovorili zadatku, što će biti predmet posebne analize nakon izvršenog inspekcijskog nadzora, koji bi trebao rezultirati prijedlozima za promjene nekih od propisa.
Također, saopćeno je da je u BiH u ovom periodu od posljedica smrzavanja umrlo 11 osoba, od čega sedam u Federaciji BiH.
Naglašeno je i da, uzimajući u obzir sve što se dešavalo na području FBiH tokom prirodne nesreće, nije bilo većih prekida u napajanju električnom energijom, te da su prijavljeni kvarovi otklanjani maksimalno brzo koliko su to vremenski uvjeti dozvoljavali.
Vlada FBiH je 22. februara donijela odluku o prestanku stanja prirodne nesreće te zaključke kojim se FŠCZ obavezuje na nastavi svoje aktivnosti i da prati stanje na terenu, najviše u preduzimanju mjera na zaustavljanju eventualnih klizišta i poplava.
Federalni dopremijer i komandant FŠCZ-a Jerko Ivanković Lijanović rekao je da preliminarne procjene štete pokazuju da se radi o cifri od oko 66 miliona KM, te da će konačni bilans biti vjerovatno manji od 100 miliona.
Potcrtao je da su izvještaji o finansijskim sredstvima na računima za posebne naknade potvrdili sumnje da su se sredstva nenamjenski trošila, i da će tražiti da inspekcijski organi utvrde detalje trošenja ovih sredstava za svaki kanton i općinu, da bi se iz preostalih sredstava isplaćivale naknade za nastale štete u mjeri u kojoj to bude moguće.
Direktor Federalne uprave Civilne zaštite Alija Tihić kazao je da procjene pokazuju da je opasnost od eventualnih poplava izazvanih naglim topljenjem snijega minimalna, ali u nekim dijelovima BiH ipak postoji.
"U okolini Bjeljine gdje nema ni prirodnih ni vještačkih brana može doći do poplava, ali i tamo su preduzete mjere na njihovom sprječavanju. U slivu Jadranskog mora nema opasnosti izuzev okoline Čapljine i Gabele, i već se dogovaramo s nadležnim institucijama RS-a vezano za rad HE Trebišnjica i HE Čapljina da se vodostaji tih akumulacija pripreme za prihvat većih količina vode", ističe Tihić.
Što se tiče Kantona Sarajevo, Tihić kaže da zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa vlasti ovog kantona imaju problema s građanima koji ne dozvoljavaju da se na njihovom zemljištu grade zaštitni nasipi ili preuređuju tokovi rijeka.
"Moje mišljenje je da područja koja inače plave u Kantonu Sarajevo nisu dobro pripremljena i da će tu doći do poplava", zaključuje Tihić.
