Bosna i Hercegovina
16

Šta sadrži izvještaj Vlade RS-a Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija

SRNA
Zgrada Vlade Republike Srpske (Foto: E. M./Klix.ba)
Zgrada Vlade Republike Srpske (Foto: E. M./Klix.ba)
U uvodnom poglavlju 25. izvještaja Vlade Republike Srpske Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) naglašeno je da će ovaj entitet nastaviti da se političkim i pravnim sredstvima zalaže za poštovanje, provođenje i zaštitu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

U Izvještaju je navedeno da je Dejtonski sporazum "kamen temeljac" regionalnog mira duže od 25 godina, te da je zaustavio rat i donio formulu stabilnosti i demokratske vlasti u Bosni i Hercegovini, kao zemlji dubokih međunacionalnih podjela.

"RS jednostavno insistira, kao što bi trebalo da čine sve strane, na poštovanju tog sporazuma, i nastavit će da se zalaže za provođenje i zaštitu ovog sporazuma svim političkim i pravnim sredstvima", navedeno je u ovom izvještaju.

U ovom dokumentu istaknuto je da je RS opredijeljen za budućnost Bosne i Hercegovine kao uspješne i stabilne zemlje, utemeljene i vođene principima na kojima počiva Dejtonski sporazum.

"U tom cilju, rukovodstvo RS je u aprilu ove godine pozvalo na otvoren politički razgovor oba entiteta i tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine s ciljem vraćanja slova i osnovnih načela Dejtonskog sporazuma", navedeno je u prvom poglavlju Izvještaja.

Istaknuto je da RS "uviđa ono što bi svim članicama međunarodne zajednice trebalo da bude očigledno - da stalni pritisci i prijetnje ukidanjem mehanizama zaštite i garancija za sve konstitutivne narode iz Dejtonskog sporazuma mogu neke Srbe i Hrvate, kao i druge u regionu, navesti da dovedu u pitanje budućnost Bosne i Hercegovine".

"Jedina prijetnja po budućnost i stabilnost Bosne i Hercegovine dolazi od onih koji nikada nisu prihvatili Dejtonski sporazum i aktivno rade na njegovom podrivanju", ocijenjeno je.

"Podržavamo provođenje odluka Evropskog suda za ljudska prava ukidanjem nacionalnog predznaka"

U ovom dokumentu konstatovano je da je RS "demokratski entitet" sa 25 godina dugim historijatom slobodnih, pravičnih i konkurentnih izbora, te da uvažava i poštuje ljudska prava i dobrodošlim smatra pripadnike svih vjera i nacija.

Navedeno je da entitetska vlada "energično podržava napore" na promovisanju uzajamnog razumijevanja i poštovanja među različitim grupama u RS-u.

"RS podržava provođenje odluka Evropskog suda za ljudska prava ukidanjem nacionalnog predznaka za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine", navedeno je u prvom poglavlju izvještaja.

"Nastavit ćemo da provodimo reforme koje preporučuje EU"

Kada je riječ o eurointegracijama, naglašeno je da je RS potpuno opredijeljen za reforme nužne za te integracije Bosne i Hercegovine, te da je već ostvarila znatan napredak, uključujući usklađivanje propisa sa evropskim pravnim tekovinama i provođenje ekonomskih reformi i mjera protiv korupcije.

"RS će nastaviti da provodi reforme koje preporučuje Evropska unija i radit će na evropskim integracijama, bez obzira na to što je, u ovom trenutku, zbog geopolitičkih uslova u samoj EU, došlo do odgađanja proširenja Unije", istaknuto je.

"Nadamo se da će se Bosna i Hercegovina pridružiti mini-Šengenu"

Kada je riječ o odnosima sa susjednim zemljama, međunarodnom zajednicom i o regionalnoj saradnji, u izvještaju je navedeno da RS snažno podržava inicijativu mini-Šengen, kao "projekat uklanjanjanja prepreka na Zapadnom Balkanu", a čemu su se pridružile Albanija, Srbija i Sjeverna Makedonija.

U Izvještaju se navodi da se RS nada da će se Bosna i Hercegovina pridružiti mini-Šengenu i drugim nastojanjima da se učvrste veze i saradnja sa susjednim zemljama, te da nastavlja da sarađuje sa zemljama u regionu u želji da unaprijedi odnose i njeguje saradnju.

"Na primjer, RS je poslao pomoć hrvatskoj regiji Banija, koju je u decembru 2020. godine pogodio zemljotres, a u vezi s tim, potpredsjednik hrvatske vlade Boris Milošević je prilikom posjete predsjednice RS-a Željke Cvijanović zemljotresom pogođenoj Petrinji rekao da 'ako ima išta pozitivno u ovoj velikoj nesreći što je pogodila ovo područje, to je ta jedna solidarnost pomažući svi svima bez gledanja ko je koje vjere i nacije", navedeno je u izvještaju.

"Podržavamo saradnju sa NATO-om, ali se protivimo članstvu"

Dokumentom je poručeno i da RS podržava saradnju sa NATO-om, ali da se protivi članstvu Bosne i Hercegovine u bilo kojem vojnom savezu, zalažući se za neutralnost, slično statusu koji imaju Austrija, Švedska, Finska i Irska.

U izvještaju je sadržano da RS "traži ono što je nekadašnji američki predsjednik Thomas Jefferson tražio za Sjedinjene Američke Države - mir, trgovinu i iskreno prijateljstvo sa svim narodima, ne ulazeći ni u kakve saveze".

U dokumentu je navedeno da "svega 20 posto izbornog tijela" u RS-u podržava članstvo u NATO-u, tako da je "sasvim prirodno što se članstvu u taj savez protive sve relevantne stranke u RS-u, bilo da su u vlasti ili opoziciji".

"Štaviše, s obzirom na ciljnu potrošnju na odbranu koju NATO zahtijeva, odnosno dva posto BDP-a, članstvo u tom savezu bi značilo ogromno povećanje potrošnje na odbranu. Povećanje vojne potrošnje koje nosi to članstvo zahtijevalo bi štetno povećanje poreza ili bolno rezanje potrošnje, koje Bosna i Hercegovina jednostavno ne može da iznese", naglašeno je u Izvještaju Vlade RS-a Vijeću sigurnosti UN-a.

U dokumentu je istaknuto da, sa druge strane, i bez obzira na opredijeljenost za neutralnost, RS podržava i aktivno učestvuje u kontinuiranoj saradnji Bosne i Hercegovine sa NATO-om, poput programa "Partnerstvo za mir", kojem je Bosna i Hercegovina pristupila 2006. godine, i Individualnog akcionog plana za partnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom, usaglašenog sa NATO-om 2008.

"RS je podržao i odluku Vijeća ministara iz februara 2021. godine kojom je formirana Komisija za saradnju sa NATO-om i odobren Program reformi koji će biti poslat u sjedište NATO-a. RS, takođe, tijesno sarađuje sa SAD-om i drugim članicama NATO-a na suzbijanju terorizma i drugim sigurnosnim pitanjima", istaknuto je izvještaju.

Napomenuto je da je ranijim proklamacijama RS iznosio "stav o demilitarizaciji Bosne i Hercegovine", smatrajući da je to najbolje i najkorisnije rješenje, jer bi se ogromna novčana izdvajanja za odbranu i oružane snage na nivou Bosne i Hercegovine mogla korisnije iskoristiti u mnogim oblastima, poput zdravstvene i socijalne zaštite, obrazovanja, pomoći privredi u otvaranju i očuvanju radnih mjesta.