Spisak želja buduće vlasti: Med i mlijeko i politička kaljuža
Sporazum o novoj vlasti je pred potpisom, spreman je i čeka posljednje tehničko peglanje. Iako iz Osmorke, ali i HDZ kažu da sporazum koji je procurio u javnost nije finalni, nesumnjivo je da finalna verzija suštinski ne može bitno odudarati od radne verzije koja kruži u javnosti.
Prema svemu sudeći u budućoj vlasti u Federaciji BiH i na državnom nivou neće biti SDA, stranke koja je godinama bila nezaobilazan faktor, danas ima jako loš koalicioni kapacitet te uz brojne afere iz prethodnih godina ovu stranku izbacuju iz vlasti. Karte su sada nešto drugačije pomiješane, a buduća vlast obećava med i mlijeko.
Simbolika datuma i potpisivanje sporazuma
U sporazumu koji treba biti potpisan u petak na Dan državnosti, što je vjerovatno i ciljana simbolika aktera ovog procesa, obećano je neko novo doba. Obećani su ubrzani koraci ka članstvu u EU, nova i bolja diplomatija, NATO put, politička stabilnost koja će utjecati na zaustavljanje iseljavanja i još mnogo toga.
Obećavaju se bolje plate, povećanje minimalne penzije, gradnja puteva, bolje zdravstvo, ulaganje u sport i kulturu, digitalna transformacija javne uprave, manji porezi na rad, reforma obrazovanja o kojoj se priča uoči i poslije svakih izbora i tako dalje.
Međutim, u sporazumu se pored svega navedenog vrijedi osvrnuti i na neke zanimljive detalje čije je sprovođenje mnogo jednostavnije na papiru, uz brojne kontradiktornosti.
Postizanje dogovora oko zajedničkih vanjskopolitičkih stajališta Bosne i Hercegovine, usuglašavanje i usvajanje vanjskopolitičke strategije je od presudnog značaja. Ova stavka je svakako važna, međutim njena implementacija je jako složena. Prije svega strategiju vanjske politike usvaja Predsjedništvo BiH, a ne vlade koje će praviti nabrojane stranke.
Usvajanje nove strategije itekako zavisi i od postavke Željke Cvijanović, odnosno SNSD-a koji je do sada u pravilu bio protiv svega što jača državu. Kako će na to utjecati Osmorka i HDZ, nije jasno.
Put ka EU
Buduća vlast obećava i poduzimanje svih unutarpolitičkih i vanjskopolitičkih napora za žurno postizanje kandidatskog statusa, te ubrzanje procesa integracije prema punopravnom članstvu.
Ova stavka je svojevrsni paradoks jer je put BiH ka EU u prošlom mandatu uglavnom bio zakočen zbog HDZ-ovog i SNSD-ovog blokiranja usvajanja nekih od zakona koji su bili uslov. Sada to više nije pitanje i najavljuje se hitar korak ka EU. A kandidatski status BiH može dobiti u decembru nakon preporuke Evropske komisije, ali to i ne mora biti.
Dalje, buduća vlast najavljuje u hitno provođenje Briselskog sporazuma od 12. juna 2022. godine, najkasnije u roku 6 mjeseci od uspostave vlasti na svim razinama, što uključuje provođenje ograničenih ustavnih reformi, usvajanje izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u skladu sa presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Evropskog suda za ljudska prava, te primjenu ostalih načela i elemenata predmetnog sporazuma.
Novi paradoks je u tome što je upravo HDZ odbio potpisati Briselski sporazum 12. juna, ali se u ovom obećanju krije i najvažniji zahtjev HDZ. A to je pod krinkom implementacije presuda iz Strazbura promijeniti državni ustav i na način koji će garantirati da člana Predajeništva iz reda Hrvata mogu birati samo "legitimni Hrvati", odnosno riječ je o izbijanju slučaja Komšić iz svake buduće priče o Predsjedništvu. Za tu reformu je potrebna dvotrećinska većina u državnom parlamentu.
NATO put
Buduća vlast se obavezuje na nastavak saradnje sa NATO savezom te implementaciju svih elemenata iz Akcionog plana za članstvo. Taj detalj će naići na prepreku na startu bez obzira da li vlast bio SNSD ili opozcija iz RS-a.
Najavljena je i reforma pravosuđa, reforma sigurnosti-obavještajnog sistema te modernizacija Oružanih snaga. U tom kontekstu će biti zanimljivo pratiti postupanje političkog partnera iz RS-a.
Zanimljiva je i stavka koja govori o reformi cjelokupnog javnog RTV sistema Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa Ustavom.
Pitanje je šta ova reforma može podrazumijevati. Kozmetičke promjene sigurno ne, ali se ne može isključiti stari zahtjev HDZ-a za kanal na hrvatskom jeziku. A jačanje državne televizije, uz SNSD u vlasti je vjerovatno iluzorno očekivanje.
HDZ u idealnoj poziciji
I kada se posmatra širi politički kontekst najveći politički pobjednik u BiH je HDZ. Preko odluka OHR-a dobili su sigurnost za kontrolu Kluba Hrvata u federalnom Domu naroda. A kroz novo partnerstvo u FBiH i državnom nivou će probati dobiti i drugu polovinu zahtjeva, što je Čović nedavno i najavio, a to je i rješavanje pitanja Predsjedništva.
Najavljena vlast obećava potpunu transformaciju države, sa jednim sigurnim (HDZ) i jednim izvjesnim (SNSD) igračima koji su u većini slučajeva najviše blokirali procese koji se sada redaju kao prioriteti.
I uz činjenicu da je većina navedenog opravdano i itekako prioritetno, iskustvo prošlog vremena nam govori da će sve one reforme koje bi građani trebali osjetiti, od reforme javne uprave, boljih uslova života, većih plata i penzija, boljeg zdravstva i školstva, nezavisnijeg pravosuđa i bolje sigurnosti, pasti u drugi plan dok se ne samelju Čovićevi zahtjevi, kao i oni iz RS-a.
Treba naglasiti i da bi sporazum koji Osmorka planira potpisati sa HDZ-om, uz evidentnu naklonost i brojnih diplomata u BiH, vjerovatno potpisala i SDA, samo da je došla u priliku da se nađe za stolom umjesto Osmorke.
Novi četverogodišnji krug počinje.
