Zgrada Parlamenta BiH
Predstavnici SDP BiH, SDA, SDS, Stranke za BiH, HDZ 1990 i HNS u Privremenoj zajedničkoj komisiji oba doma parlamenta BiH za provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić-Finci" danas su u Sarajevu iznijeli stavove svojih stranaka u vezi sa usklađivanjem Ustava BiH sa ovom presudom.
SDP se u svom prijedlogu vratio na propali aprilski paket ustavnih promjena, SDA smatra da osnova za raspravu o provođenju presude suda u Strazburu treba da bude prijedlog sa početka butmirskog procesa, koji je svojevremeno, takođe, propao, dok za SDS Dejtonski sporazum i njime utvrđena formula etničkih proporcija treba da budu osnovica za rad Komisije.
Prijedlog HDZ-a 1990 usaglašen je sa stavovima HDZ-a BiH i njime se, rečeno je, nastoji iz Ustava BiH ukloniti diskriminacija ne samo ostalih nego i konstitutivnih naroda.
Saša Magazinović iznio je prijedlog SDP BiH da se predsjednik Predsjedništva BiH i njegovi potpredsjednici, čiji broj nije preciziran, biraju iz sastava Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, pri čemu bi oba parlamentarna doma imala mogućnost učešća u kandidovanju.
Prema ovom prijedlogu, entiteti, konstitutivni narodi i ostali bi u Predsjedništvu bili zastupljeni sa najmanje jednim članom, koji bi bili birani na mandat od četiri godine bez rotacije, a ingerencije Predsjedništva bile bi redukovane i prenesene na Vijeće ministara.
Kada je riječ o Domu naroda BiH, SDP predlaže povećanje njegovog broja i osnivanje, osim tri kluba konstitutivnih naroda, i kluba ostalih koji bi štitio kolektivna prava.
Magazinović je izrazio spremnost SDP-a da se razgovara o načinu izbora Doma naroda, koji, uz mogućnost korišćenja veta, razmatrao pitanja koja zadiru u vitalni nacionalni interes.
Polazeći od paketa promjena sa početka butmirskog procesa, predsjedavajući Komisije i predstavnik SDA Šefik Džaferović iznio je prijedlog da se Predsjedništvo BiH bira u Parlamentarnoj skupštini BiH, a kandidati bi bili iz članstva Predstavničkog doma.
Predsjedništvo bi, prema prijedlogu SDA, imalo predsjednika i dva potpredsjednika, predstavnike različitih naroda, od kojih bi najmanje jedan bio iz jednog od dva entiteta.
"Predsjednik Predsjedništva djelovao bi samostalno i imao bi protokolarne ingerencije, dok bi u pitanjima odbrane i Centralne banke članovi Predsjedništva djelovali zajednički", objasnio je Džaferović.
Prijedlog SDA je da se sa 42 broj poslanika u Predstavničkom domu poveća na 84, od čega bi tri mjesta bila garantovana nacionalnim manjinama.
Kada je u pitanju Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, SDA je ponudio mogućnost da on djeluje na principu Vijeća naroda Republike Srpske (RS), odnosno interventno, kad se procijeni da je ugrožen nacionalni interes.
Borislav Bojić iz SDS-a izrazio je uvjerenje svoje stranke da je otklanjanje diskriminacije moguće uz očuvanje dejtonske formule.
Zalažući se za očuvanje dvodome strukture Parlamentarne skupštine BiH, Bojić je rekao da je za SDS prihvatljivo da Dom naroda čine tri kluba konstitutivnih naroda sastavljena od po pet delegata i dvočlanog kluba predstavnika zakonom priznatih nacionalnih manjina u BiH, od kojih bi jedan bio iz RS, a jedan iz Federacije BiH (FBiH).
"Izbor Predsjedništva BiH pretrpio bi minimalne promjene, odnosno bilo bi omogućeno svim biračima kandidovanje, čime se uklanja diskriminatorska odrednica o zabrani kandidovanja ukoliko neko ne pripada konstitutivnim narodima", istakao je Bojić.
Prema riječima Beriza Belkića iz Stranke za BiH, ta stranka ne odustaje od svojih zahtjeva za korjenitom reformom Ustava BiH, ukidanja entitetskog glasanja i regionalizacije zemlje, ali će se u ovom slučaju držati presude Evropskog suda za ljudska prava.
Prijedlog Stranke za BiH je da Predsjedništvo BiH čine četiri člana, po jedan iz reda konstitutivnih naroda i jedan iz reda ostalih, pri čemu bi predstavnik ostalih bio biran na teritoriji cijele BiH.
Stranka za BiH predlaže da Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH uz 15 predstavnika konstitutivnih naroda čine i tri predstavnika ostalih, kao i da se garantuje da jedan član srpskog kluba delegata bude iz FBiH, a po jedan član bošnjačkog, odnosno hrvatskog kluba iz RS.
HDZ 1990, u dogovoru sa HDZ-om BiH, predložio je da Dom naroda broji 48 delegata, pri čemu bi dvije trećine bile iz FBiH, a jedna trećina iz RS. Konstitutivni narodi bili bi zastupljeni sa po 15 predstavnika, a ostalima bi pripala tri mjesta.
Predsjedništvo BiH bi, prema prijedlogu koji je iznio Božo Ljubić, činila tri člana - jedan iz RS i dva iz FBiH, a birala bi ih Parlamentarna skupština iz reda izabranih poslanika Predstavničkog doma.
"Ovim bi članovi Predsjedništva BiH imali izborni legitimitet", zaključio je Ljubić.
Prijedlog HNS-a je da se u Ustavu BiH jasno definiše kategorija "ostali", jer, prema riječima Zvonka Jurišića, oni stalno mijenjaju svoje opredjeljenje.
HNS traži da se Srbima iz FBiH, te Bošnjacima i Hrvatima iz RS omogući da budu birani u parlament BiH.
Kada je u pitanju Predsjedništvo BiH, HNS se zalaže za posredan izbor predsjedika i dva potpredsjednika u Parlamentarnoj skupštini BiH.
"Ovim bi se omogućilo Hrvatima da imaju svog predsjednika", rekao je Jurišić.
Svoje prijedloge sutra bi trebalo da iznesu SNSD, Narodna stranka "Radom za boljitak", HDZ BiH, DNS, DNZ, PDP i Savez za bolju budućnost.
Naknadno će biti održana rasprava o svim prijedlozima.
Možda vas zanima
Govorila o problemima
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Talentovana bh. muzičarka
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
Vezani članci
Aplikanti iznevjereni
Dvanaest godina nepravde: Sejdić i Finci još uvijek trpe diskriminaciju
Brojne kontradiktornosti
