Pilot glasanje pa izbori
36

Schmidtove izmjene otvaraju vrata fer izborima, ali ih ne garantuju: Pitanje skenera i šta (ne)donosi zakon

Piše: N. Vasić
Ilustracija: A. L./Klix.ba
Ilustracija: A. L./Klix.ba
Ključne stvari za razumijevanje izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje je donio Christian Schmidt, a u pogledu elektronske opreme, jesu činjenice da će ove godine biti urađen samo pilot projekat i da zakon omogućava korištenje elektronske opreme u budućnosti, ali nas ne obavezuje.

Uvođenje skenera bi onemogućilo mnoge izborne prevare vezane za registrovanje birača, dopisivanje preferentnih glasova u biračkim odborima, poništavanje glasačkih listića, zloupotrebu neiskorištenih glasačkih listića koji se ubacuju popunjeni u kutiju, falsifikovanje potpisa i slično.

No, to će biti moguće tek na Općim izborima 2026. godine ukoliko se bez problema provedu potrebne procedure. Schmidtove izmjene stoga propisuju probno glasanje s elektronskom opremom i otvaraju mogućnost za organizovanje takvih izbora kada se steknu svi uslovi.

Prvo probno glasanje, testni koraci, odluke pa fer izbori

"Konačno imamo situaciju u kojoj zakon prepoznaje tu opciju, do sada je bila priča da ne možemo uvoditi nove tehnologije bez izmjena zakona. Ovo što je sad Schmidt donio je uvod, otvara se mogućnost za to, a kasnije će zavisiti od spremnosti drugih institucija, finansijskih i drugih resursa kada i na koji način će se to implementirati. To je stvar praktične prirode, jer mi sada nemamo mogućnost da odmah za naredne izbore provedemo. Ostavljena je mogućnost da se implementira onda kada se steknu svi uslovi", rekla je za Klix.ba direktorica Transparency Internationala Ivana Korajlić.

Osim pilot projekta, potrebno je provesti studiju izvodljivosti, obučiti ljude za rad sa novom opremom, zatim i osigurati novac za opremu. Kada se steknu ti uslovi Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o organizovanju elektronskih izbora.

Ove godine će elektronska oprema biti korištena u 10 općina

"Svakako je već ranije pokrenut projekat CIK-a s EU vezano za uvođenje elektronske opreme gdje su rađena određena testiranja, predstavljena je tehnologija i kako bi trebalo da funkcioniše u praksi, sada ide pilot testiranje koje će biti dostupno samo na određenim biračkim mjestima da bi se znalo kako izgleda u praksi", kazala nam je Korajlić.

Probno glasanje će vjerovatno biti organizovano u gradskim, ali i ruralnim općinama, kako bi bilo jasnije da li se može efikasno provesti na narednim izborima, a precizirano je na koliko lokacija.

"Elektronska oprema će na ovim lokalnim izborima biti korištena u 10 općina na 160 biračkih mjesta, ali može biti u cjelokupnoj upotebi tek 2026. godine. Svako ko je mislio da će biti sada je u zabludi, ali je dobro probati", kaže za Klix.ba bivši predsjednik Izborne komisije BiH i predsjednik Koalicije pod Lupom Vehid Šehić.

Nakon uspješnih testiranja, CIK treba osigurati novac za nabavku potrebne opreme, za koju Ministarstvo finansija BiH mora izdvojiti novac (osim u slučaju da će ozbiljno poremetiti budžet). Primjeri blokade nisu nepoznanica u našoj politici ukoliko se sjetimo da je novac za organizovanje Općih izbora bio blokiran do odluke visokog predstavnika o obaveznoj transakciji.

"Imali smo situaciju da su se CIK-u uskraćivale osnovne stvari u Ministarstvu finansija, i to treba osigurati da se iz budžeta izdvoje dovoljna sredstva da bi se uopšte mogla izvršiti nabavka te opreme, i vrlo pažljivo se to uvodi da ne bi imali haos", rekla je Korajlić.

Pošteniji izbori, ali s nedostacima

Šehić navodi da je Koalicija Pod lupom uvijek podržavala uvođenje skenera s obzirom na brojne probleme koje će to riješiti, ali smatra da će ovi izbori biti pošteniji bez obzira što nećemo u nekoliko mjeseci moći implementirati potpune izmjene koje uključuju elektronsku opremu.

"Bio sam u posmatračkim misijama u drugim državama i to jako dobro funkcioniše i nema tih nepravilnosti, nema tog pokušaja biračkih odbora da bilo šta rade", kazao je.

"Međutim, treba tu pooštriti sankcije za neodgovorne članove biračkih odbora, minimalno kazna da bude tri do pet hiljada KM ukoliko se utvrdi kršenje Izbornog zakona. Dešavalo se da to bude po 200 KM kazne od CIK, pa im plati politicka stranka. Mora se pojačati utvrđivanje odgovornosti i kažnjavanje", zaključuje Šehić, ukoliko želimo poštenije izbore, no i trenutne promjene su dobrodošle.