Upriličena je i prezentacija ICMP-ovog eksperta za ekshumacije. Nakon Sarajeva, također će se obići i lokalitet Tomašica kod Prijedora.
Generalna direktorica ICMP-a Kathryne Bomberger kazala je da ova lokacija odlično pokazuje da su se strašne stvari događale tokom sukoba i šta su sve ljudi bili spremni poduzeti da sakriju zlodjela koja su počinili.
"Drago mi je što smo imali priliku na ovu lokaciju dovesti i predstavnike međunarodne zajednice da i sami vide kako se radi", naglasila je.
Nestali se teško pronalaze
Bomberger je dodala da je do danas pronađeno i identifikovano oko 70 posto nestalih osoba u BiH te da je sve teže pronaći preostalih 9.000 nestalih.
"Ali nove lokacije se ipak pronalaze i to znači da za porodice nestalih još postoji nada da će se jednog dana pronaći i njihovi nestali članovi", objasnila je.
Naglasila je da je ključno da Tužilaštvo BiH zajedno s Institutom za nestale BiH u saradnji s ICMP-jem pažljivo prikupljaju sve dokaze te na taj način porodice nestalih neće dobiti samo natrag izgubljenog člana već i zadovoljenje pravde.
Šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Peter Sorensen kazao je da ICMP od samog početka pruža finansijsku pomoć te da je zadovoljan njihovim radom.
"Do sada smo ih podržali s 33 miliona eura i nastavit ćemo ih podržavati", dodao je.
Sorensen je naglasio da je zatvaranje poglavlja nestalih osoba jako važno za svako društvo koje izađe iz sukoba te da je vrlo bitno da se ne prestaje raditi.
"Iskopavanje je vrlo složen proces te smo impresionirani prezentacijom. Bilo bi nerealno očekivati da se bilo koji rad odvija bez problema, kao što je slučaj i s ovim procesom. Bitno je da se proces odvija", naglasio je.
Na pitanje novinara da li je pravosuđe BiH pod političkim pritiskom, Sorensen je kazao da on nije prava osoba koja treba odgovoriti na to pitanje te da je neophodno da u svakoj zemlji pravosuđe mora da funkcionira bez bilo kakvih političkih pritisaka.
Iskopavanja stala zbog neplaćanja
"U protekle dvije godine radimo na pitanju pravosuđa u BiH i što BiH bude bliža EU, pitanje pravosuđa će biti sve više u fokusu", naglasio je.
Tužilac Tužilaštva BiH Behaija Krnjić rekao je da je osnovni problem zaustavljanja kopanja na ovoj lokaciji činjenica da je izvođač radova prestao rad jer mu do sada nije isplaćen ukupan iznos za izvršene radove.
"Od onog momenta kada je Tužilaštvo BiH započelo zvanične ekshumacije na ovoj lokaciji na sebe je preuzelo da snosi troškove te će u cijelosti troškove isplatiti izvođaču radova", dodao je Krnjić.
Naglasio je da je problem nastao oko probnih kopanja te taj iznos sredstava treba biti plaćen izvođaču od naručioca radova, a to nije Tužilaštvo BiH.
"Ne mogu vam reći kada će tačno početi radovi, a Tužilaštvo će istrajati u provođenju ispitivanja makro i mikrolokacije na ovom prostoru", dodao je.
Član Kolegija Instituta za nestale BiH Milutin Mišić kazao je da izvođači radova nisu u mogućnosti da nastave radove te da nije siguran da će radovi biti završeni u onoj dinamici kako je planirano.
"Istina je da je projekt puno veći i zahtjevniji nego što smo mislili da jeste, ali to ne znači da ne treba biti završen", rekao je.
Na pitanje novinara za koliko se osoba traga iz gradske jezgre Sarajeva, Mišić je kazao da taj broj iznosi oko 250 aktivnih slučajeva na užem lokalitetu Grada Sarajeva.
ICMP trenutno pruža podršku Tužilaštvu BiH i Insitutu za nestale osobe (INO) u procesu ekshumacije niza kompleksnih masovnih grobnica, koje su vjerovatno među najvećim ekshumiranim grobnicama na zapadnom Balkanu do danas.
Dvije lokacije na kojima se trenutno vrše iskopavanja su gradska deponija u Sarajevu, na kojoj se radovi obavljaju od aprila 2013. godine i Tomašica u blizini Prijedora, na kojoj se iskopavanja vrše od početka septembra 2013. godine, a dio su ranije započetih iskopavanja u rudničkom kompleksu.
Prema navodima svjedoka, na ovoj lokaciji se nalazi gotovo stotinu tijela osoba ubijenih u Sarajevu nakon maja 1992. godine. Od aprila 2013. INO i Tužilaštvo BiH rade na uklanjanju naslaga otpada koji su nastajali 20 godina, što predstavlja pripremu za ekshumaciju posmrtnih ostataka.
Pothvat ogromnih razmjera
Pretpostavlja se da su tijela bačena s litice i da se nalaze ispod naslaga tla i otpada debljine trideset metara.
ICMP pruža savjetodavnu podršku u vezi s pitanjima sigurnosti, tehničkih aktivnosti i uzorkovanja posmrtnih ostataka za potrebe analize DNK. Na lokaciji svakodnevno pomažemo prilikom procjene porijekla pronađenog organskog materijala. Prvi posmrtni ostaci pronađeni su na dubini od 20 do 25m, u naslagama otpada koje potječu iz 1996. godine. Analiza DNK-a izvršena u ICMP-u pokazala je da se radi o jednoj osobi.
Iskopavanja na ovoj lokaciji predstavljaju pothvat ogromnih razmjera i zahtijevaju vrlo ozbiljnu zdravstvenu zaštitu i zaštitu na radu te logističke pripreme za kopanje rovova i rad velikih mašina. Da bi se dosegla dubina od trideset metara i ekshumirali posmrtni ostaci na siguran način, potrebno je ukloniti najmanje 200.000 m3 tla i naslaga otpada. Za potpuno iskopavanje ove lokacije potrebno je riješiti ključna pitanja, kao što je odgovarajuća logistička podrška, poduzimanje sigurnosnih mjera i finansiranje. Trenutne procjene ukazuju na to da će za pripremne radove i dosezanje odgovarajuće dubine biti potrebna još dva mjeseca. Tužilaštvo BiH ističe da proces iskopavanja na ovoj lokaciji još nije okončan. Postoji problem koji se mora riješiti, a tiče se plaćanja kompanije koja osigurava mašine i radnike za obavljanje fizičkih poslova na lokaciji. Od 30. augusta radovi su privremeno obustavljeni.
Tužilaštvo BiH razmatra mogućnost potpisivanja sporazuma s Institutom za nestale osobe u vezi s neiskorištenim finansijskim sredstvima iz budžeta Tužilaštva BiH za ovu godinu. Ta sredstva bi se mogla preusmjeriti INO-u na osnovu odluke Ministarstva finansija BiH, čime bi se pokrili troškovi obavljenog posla. Na ovaj način bi strane uključene u proces mogle analizirati relevantne aktivnosti u procesu ekshumacije i identifikacija.
Zastoj u radu na ovoj lokaciji otvorio je prostor za politizaciju procesa, a optužbe za opstrukcije u radu su usmjerene prvenstveno na adresu Tužilaštva BiH. Došlo je i do ponovnog aktueliziranja "Sarajevske komisije", čiji je zadatak bio istražiti nestanak osoba srpske nacionalnosti u Sarajevu tokom rata.
