Ipak, u istom periodu desio se i pad zaposlenosti sa 241.517 na 239.988, odnosno 1.529 osoba je manje na evidenciji zaposlenih. Iako bi podatak o smanjenju zaposlenosti trebao alarmirati vlasti na donošenje boljih politika za zaustavljanje tog trenda i podsticanja većeg zapošljavanja, izvršna vlast u RS-u u vidu ima samo činjenicu da se povećava prosječna plata.
Naime, u Informaciji o efektima primjene novih Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, koju će Vlada RS prezentirati 20. septembra na sjednici Narodne skupštine RS, konstatira se da je “i pored pаdа brojа zаposlenih ostvаren rаst prosječne neto plаte.” Ipak, ono šta je prešućeno u Informaciji je da rast prosječne plate nije rezultat dobre ekonomske politike u tom entitetu, već rezultat pada zaposlenosti osoba sa najnižim primanjima.
Kada se bolje pogledaju statistike jasno se vidi da je najviši pad zaposlenosti zabilježen u sektorima sa nižim primanjima od prosječnih. Primjerice, u prerađivačkoj industriji, gdje je prosječna plata 567 KM, je čak 2.723 osoba ili 5,6 posto manje zaposlenih kad se poredi mart 2011. godine sa martom 2010. godine. U građevinarstvu je 912 osoba manje zaposleno, a njihova prosječna plata iznosi 566 KM. U hotelima i restoranima, trgovinama, poljoprivredi, saobraćaju, te ribarstvu je također zabilježen pad zaposlenosti. Treba naglasiti da se radi o oblastima u kojima prosječna plata ne prelazi iznos od 607 KM.
Istovremeno je ostvaren i rast zaposlenosti u pojedinim sektorima, kao što su obrazovanje, prodaja nekretnina, državna uprava, zdravstveni i socijalni rad, ostale komunalne usluge i aktivnosti, proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom i vodom, vađenje ruda, te u oblasti finansijskog posredovanja. Osim u pružanju komunalnih usluga i u oblasti nekretnina, radi se o djelatnostima gdje su plate iznad prosjeka.
Kad su u pitanju ove statistike računica je vrlo jednostavna. Prosječna plata računa se tako da se podijeli ukupan iznos svih mjesečnih plata na broj zaposlenih, a dobijeni iznos je prosječna plata. Obzirom da su bez posla ostale osobe sa najnižim primanjima, a istovremeno se broj osoba sa nadprosječnim primanjima povećava, na kraju kao rezultat imamo veću prosječnu platu. Ipak, u ovom slučaju rezultat većih prosječnih plata ne znači da je porastao životni standard, već naprotiv da je pao.
