Predviđeno je to novim Nacrtom zakona o zaduživanju, dugu i garancijama RS-a, koji će razmatrati poslanici na sjednici 15. maja.
Garancije RS je dosad davala samo javnim preduzećima i općinama, dok će i kod garancija za kredite privatnih firmi ti iznosi biti uvršteni u potencijalne dugove RS-a.
Ukupna izloženost RS-a po izdatim garancijama ne može biti veća od 15 posto projektovanog BDP-a u toj godini.
Kod jedinica lokalne samouprave uvedena je mogućnost dugoročnog zaduživanja za finansiranje obaveza nastalih radi restrukturiranja i konsolidovanja pravnog subjekta koji je u većinskom vlasništvu općine, pod uvjetom da se izradi plan njegovog restrukturiranja i konsolidiranja.
Ovim zakonom uvedeno je i novo poglavlje za zaduživanje fondova socijalne sigurnosti u RS-u.
Ukupan dug RS-a na kraju fiskalne godine, kako je predviđeno, ne može biti veći od 60 posto projektovanog bruto domaćeg proizvoda u toj godini, dok javni dug ne može biti veći od 55 posto BDP-a.
Zakonom je definirano i da kratkoročni dug RS-a ne može biti veći od osam posto iznosa redovnih prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini.
Predviđeno je i da se RS može direktno zaduživati u inostranstvu kod međunarodnih finansijskih institucija, vlada stranih zemalja i drugih inostranih kreditora, uz saglasnost Parlamentarne skupštine BiH, kada je u skladu s Ustavom BiH takva saglasnost potrebna.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
