Svečanost je otvorio hor Medžlisa islamske zajednice Sarajevo, a prisustvovao joj je veliki broj zvanica i građana Sarajeva. Restauraciju džamije finansirali su Medžlis islamske zajednice Sarajevo i Fondacija Kulturno naslijeđe bez granica iz Švedske.
Radovi su počeli 2011. godine, a kroz njih su obrazovani i brojni mladi stručnjaci, koji su bili aktivno uključeni u projekt. Dok je trajala obnova, vjernici su mogli ući samo u improvizirani dio džamije.
Jedna od najljepših džamija u BiH
"Prošlo je 450 godina od izgradnje ove džamije, a ovi mezari ovdje govore da su u vrijeme Ferhat-bega ljudi ovdje živjeli i obavljali molitve. Mi živimo u sretno vrijeme i prisustvujemo restauraciji i konzervaciji jednog ovakvog objekta. Mi džamiji želimo da živi još 450 godina, a možda i duže", izjavio je Muris ef. Hadžibaščaušević, imam džamije.
"Ovo što vidite nije rezultat mog kreativizma, mi smo to samo učinili vidljivim", rekao je Nihad Čengić, restaurator džamije, koji živi i radi u Italiji, ali se rado odazvao pozivu da radi na rekonstrukciji Ferhadije.
Muftija sarajevski, Husein ef. Smajić, objasnio je kako Ferhadija spada među najljepše džamije u Sarajevu. "To je struk bisera, kojim se mi, muslimani grada Sarajeva, ponosimo. Završena je adaptacija jedne od najljepših džamija u BiH, a nadam se da ćemo uskoro otvoriti i njenu imenjakinju u Banjoj Luci. Islamska zajednica ovim činom poklanja gradu najljepšu hediju, a to je otvorenje ove džamije pred sam mjesec ramazana. Ona će biti bogata kada u nju budu dolazili ljudi sa dobrim namjerama da uče o vrijednostima islama. Allah mubarećula mjesec ramazana, a ovu ljepoticu predajem džematlijama", rekao je Smajić.
O Ferhadiji i njenim stradanjima
Džamija Ferhadija izgrađena je 1561. i 1562. godine, a izgrađena je iz sredstava Ferhat-bega Vukovića Desisalića, bosanskog sandžak-bega. Najmlađa je kupolasta džamija sa kvadratnom osnovom u Sarajevu. U više je navrata pretrpjela oštećenja. Prvo je oštećena kada je princ Eugen Savojski poharao BiH i Sarajevo, dok je druga velika oštećenja pretrpjela kada je Austro-Ugarska okupirala BiH. Tada je skinut pokrov džamije, a posebno je stradalo arabeskno slikarstvo u džamiji.
"Početkom minulog rata, prema mojim istraživanjima, oštećeno je ili porušeno 67 džamija od historijskog značaja u Sarajevu. Među njima i Ferhadija. Svjedok sam dana kada je granatirana, kada je pet razornih granata probilo kupolu. Sve je dokumentovano. Prijetila je opasnost da se uruši, ali mi smo i dalje klanjali. Godine 2007. obrušila se kupola, nakon čega smo dogovorili da se počnu popravke. Popravljana je u dvije faze. U prvoj fazi je sanirana šteta od granata, dok je u drugoj restaurirano arabeskno slikarstvo. S ponosom mogu reći da je ovo jedina džamija na Balkanu u kojoj je vraćeno arabeskno slikarstvo", ispričao je za Klix.ba Nihad Halilbegović, mutevelija džamije, gradski sekretar za odbranu u ratnom periodu i prvi komandant štaba Patriotske lige.
Historija na zidovima
Kroz restaurirane radove u džamiji sada je moguće doslovno iščitavati historiju. Jasno su vidljivi radovi iz 16. i 17. stoljeća, austrougarskog perioda te razlike u umjetničkim stilovima. U džamijama na Balkanu se pravi kombinacija i vraća se njihovo slikarstvo koliko je moguće, ali lusteri su im uglavnom iz 20. stoljeća. Tokom restauracije Ferhadije dogovoreno je da se neće završiti radovi dok se ne vrate lusteri kakvi su bili u 16. stoljeću. Arhitekta Nedim Hadžiavdić je dao arhitektonske savjete i nacrtao ih, pa je čak i donirao jedan dio lustera.
"Kroz rekonstrukciju ove džamije i iznalaženje sredstava vidio sam da ipak postoje ljudi koji podsjećaju na Ferhat-bega Vukovića, koji je uvakufio ovu džamiju. Najstariji obnovljeni dijelovi datiraju iz 16. stoljeća, a to su mihrab i lusteri. Sve su prilike da su ovu džamiju radili najveći majstori, nakaši turskog carstva, a možda čak i iranski. Danas džamija sve manje odstupa od svog izvornog oblika i historija može da se iščitava iz njenih zidova", rekao nam je Halilbegović.
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
