|

Radovan Karadžić je kriv za terorisanje Sarajeva i još tri udružena zločinačka poduhvata

Radovan Karadžić je kriv za terorisanje Sarajeva i još tri udružena zločinačka poduhvata
400
D. Be.
20.3.2019. u 15:01
68
komentara
400

dijeljenja
Radovan Karadžić je kriv za terorisanje Sarajeva i još tri udružena zločinačka poduhvata Foto: AFP
Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Hagu potvrdilo je četiri udružena zločinačka poduhvata (UZP) u presudi Radovanu Karadžiću.
Tužilaštvo je u optužnici dokazalo da je Karadžić učestvovao u četiri udružena
zločinačka poduhvata - sveobuhvatni, za Sarajevo, za Srebrenicu i za uzimanje talaca.

Sveobuhvatni UZP

Najkasnije od oktobra 1991. do 30. novembra 1995. Radovan Karadžić je učestvovao u UZP-u čiji je cilj bilo trajno uklanjanje bosanskih muslimana i bosanskih Hrvata s teritorije na koju su bosanski Srbi polagali pravo i to putem činjenja krivičnih djela za koja se u njemu tereti.

"Počevši od kraja marta 1992. i tokom cijele 1992. srpske snage preuzele su kontrolu nad opštinama u dijelu BiH na koji su bosanski Srbi polagali pravo. Tokom i nakon ovih dobro planiranih i koordinisanih zauzimanja opština postojao je organizovani i sistematski obrazac zločina počinjenih nad bosanskim muslimanima i bosanskim Hrvatima koji su obitavali u tim opštinama", dijelić je presude za UZP Radovanu Karadžiću.

UZP za Sarajevo

Između aprila 1992. i novembra 1995. optuženi je učestvovao u UZP-u da se pokrene i provede kampanja snajperskog djelovanja i granatiranja civilnog stanovništva Sarajeva, čiji je primarni cilj bilo širenje terora među civilnim stanovništvom.

Između ostalog, u optužnici je navedeno da je od kraja maja 1992. do oktobra 1995. civilno stanovništvo grada Sarajeva bilo izloženo granatiranju i snajperskim napadima od snaga bosanskih Srba, tačnije Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK). Tokom cijelog tog perioda, jedinice SRK držale su položaje na brdima oko grada, okruživši ga i držeći pod opsadom.

"Sa svojih položaja namjerno su pucali po civilima iz snajpera, a gađali su i tramvaje. Praksa gađanja civila iz snajpera bila je uobičajena i neprekidna. To se radilo skoro svakodnevno i trajalo je uglavnom jednakim intenzitetom sve vrijeme sukoba. Sarajevski civili bili su gađani iz snajpera dok su išli po vodu, hodali po gradu i vozili se javnim prijevozom. Osim toga, iz snajpera se pucalo po djeci dok su se igrala ispred svojih kuća, šetala s roditeljima ili se vraćala kući pješke iz škole pa i dok su vozila bicikle. Jedinice SRK otvarale su snajpersku vatru na civile s mnogobrojnih ozloglašenih lokacija po cijelom gradu gdje su uspostavile profesionalno izgrađena, dugotrajna snajperska gnijezda", navodi se u jednom dijelu optužnice.

UZP za uzimanje talaca

Između otprilike 26. maja i 19. juna 1995. optuženi je učestvovao u UZP-u da se
osoblje Ujedinjenih nacija (UN) uzme za taoce kako bi se Sjevernoatlantski savez (NATO) prisilio da se uzdrži od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba.

"Dok su bili zatočeni od snaga bosanskih Srba, osoblju UN-a upućivane su prijetnje: nekima je rečeno da će nastradati ili čak da će ih ubiti ako NATO nastavi izvoditi zračne udare. UN je bio obaviješten o tim prijetnjama. Neki pripadnici osoblja bili su lisicama vezani ispred mjesta od vojnog značaja. Kada je postalo jasno da NATO neće više izvoditi napade na vojne ciljeve bosanskih Srba, optuženi je naredio da se osoblje UN-a oslobodi te su do 18. juna svi pripadnici UN-a pušteni na slobodu", navodi se, između ostalog, u optužnici.

UZP za Srebrenicu

Počevši od dana koji su neposredno prethodili 11. julu 1995. pa sve do 1. novembra 1995. Karadžić je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu da se bosanski muslimani u Srebrenici eliminišu ubijanjem srebreničkih muškaraca i dječaka, kao i prisilnim odvođenjem žena, djece i jednog broja starijih muškaraca.

"U martu 1995. optuženi je izdao Direktivu br. 7, naredivši Drinskom korpusu da se stvore uslovi totalne nesigurnosti, nepodnošljivosti i besperspektivnosti daljnjeg opstanka i života mještana u Srebrenici. Nakon izdavanja Direktive 7 intenzivirane su restrikcije u odnosu na humanitarnu pomoć i konvoje za snabdijevanje UNPROFOR-a, što je dovelo do katastrofalnih uslova u srebreničkoj enklavi", kratki je dio optužnice.
Prijavi grešku


Komentari (68)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...