Za komentarisanje je potrebna prijava.
Prijavi se
NAPOMENA: Komentari su otvoreni za prijavljene korisnike i odražavaju stavove svojih autora. Vrijeđanje i govor mržnje ne objavljujemo, a za govor mržnje se odgovara i krivično. Prije pisanja pogledajte pravila komentarisanja.
Linafo
0
9.1.2012.
@sarajlija
Konkretno u UIO sjedištu u BL, ima generalni i još 5 direktora sektora (za PDV, za Carine, itd), znači ukupno 6 direktorskih pozicija. One su lijepo podijeljene po 2 za svaki narod. Osim tih direktora, koji su možda doveli svoje sekretarice, sve ostalo rade samo srbi. Ostalima se ne isplati plaćati stan u BL i prevoz, pošto im nije priznata naknada za odvojen život (Osim ovim direktorima, naravno)
sarajlija
0
9.1.2012.
@ Linafo
Daj Bože da si u pravu, ali koga su zmije ujedale i guštera se boji.
Nismo znali ni kada je milošević upao uplatni promet SFRJ, a saznali smo kada je to bilo kasno.
Samo me interesuje u Banja L, koliko je zaposleno nesrba u državnim institucijama.
Linafo
0
9.1.2012.
@samuraj
Ima, ima para, od svega što kupujemo, 17 % ide na zajednički račun, pa sračunajte koliko je to. Oko 7 milijardi KM godišnje, koje sve pojede nagomilana administracija.
Uprava UIO je u BL jer je tako htio Paddy Ashdown, znam sve o tome.
Poenta priče je da nema raspodjele sa računa dok se ne odredi budžet za državne institucije BiH, a gore sam objasnio kako se vrši raspodjela.
Brzo će se oni tu dogovoriti oko svega, da im ne bi kasnile januarske plate.
Nema upada u platni promet, mada bi Dodik rado to sve rasformiro i vratio na entitetski nivo, jer ovako ne može potpuno upravljati novčanim tokovima u RS.
samuraj
0
9.1.2012.
@linafo
Eh to, nije izmet nego je pas obavio veliku nuždu. poenta priče je da nema para.
sarajlija
0
9.1.2012.
UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE JE U BANJA LUCI
OVO SVE MI MIRIŠE NA MILOŠEVIĆA 1991 UPAD U PLATNI PROMET SFRJ
Linafo
0
9.1.2012.
Takozvani novinarčići, raspitajte se prvo malo.
Ne postoji račun UIO. Postoji samo zajednički račun u Trezoru BiH, na koji liježu uplate od PDV, akciza i carine. Sa njega se vrši raspodjela, tako što se prvo odredi koliko ide državi BiH, koliko za otplatu vanjskog duga i koliko Brčkom. Ono što ostane, dijeli se na Federaciju i RS u omjeru oko 67% i 33%, u zavisnosti od potrošnje po entitetima.