Beogradski je sud saslušanje Purde zatražio kroz mehanizam koji predviđa saradnju dviju država u pružanju međunarodne pravne pomoći.
U ovakvim slučajevima saslušanje provodi tužilac Tužilaštva BiH, a predstavnici suda koji traži saslušanje u tom postupku mogu sudjelovati samo kao promatrači.
"Riječ je o uobičajenom postupku odnosno o zahtjevu kakve Tužilaštvo BiH primi na desetine svake godine“, kazao je ranije glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić.
Saslušanje koje treba biti provedeno u Tužilaštvu BiH nije povezano s odlučivanjem o mogućem Purdinu izručenju Srbiji koji vodi Sud BiH, ustvrdio je Grubešić no ministar pravosuđa BiH Bariša Čolak smatra kako veza ipak postoji.
Prvostepeno vijeće Suda BiH ranije ove sedmice donijelo je odluku kojom je dopustilo Purdino izručenje ocijenivši kako su ispunjene formalno-pravne pretpostavke da se taj postupak provede.
Odbrana je na tu odluku najavila žalbu, a kada ona bude podnesena razmatrat će je prizivni odjel Suda BiH.
Ministar Čolak koji treba donijeti konačnu odluku o mogućem Purdinom izručenju izjavio je kako je iznenađen da je Sud BiH uopće odlučivao o zahtjevu Srbije prije nego je provedeno saslušanje zakazano za 21. februara.
Čolak smatra da to ipak može bitno utjecati na stajalište srbijanskog pravosuđa o cijelom slučaju.
"Postoji mogućnost da poslije saslušanja Purde u BiH, a u Vukovaru i Zagrebu njegovih suboraca Petra Janjića i Danka Maslova naredne sedmice Srbija i povuče molbu za izručenje. Takva mogućnost apsolutno postoji", izjavio je Čolak.
Ministar pravosuđa BiH smatra kako je već sama nakana beogradskog suda da sasluša Purdu "dovoljna pretpostavka kako se žele uvjeriti postoji li u ovom slučaju osnovana sumnja".
Purda je uhapšen u BiH 5. januara na osnovu potjernice srbijanskog pravosuđa koje ga tereti za ratni zločin nad zarobljenicima i nemoćnim osobama.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
