Po riječima voditelja projekta dr. Hakije Đozića, radi se o rezultatima dugogodišnjeg istraživanja i prilazi se finalizaciji projekta.
Danas je projekt prvi put prezentiran javnosti, a dr. Đozić upozorava da se treba čuvati "teških izjava", počevši od termina "okupacija", "agresija", jer bi takvi izrazi mogli poništiti projekt.
Međutim, dr. Đozić je naglasio važnost činjenice da se danas prvi put govorilo o ratnim štetama počinjenim u BiH tokom dva stoljeća.
- Ukazujemo da BiH nema napisanu ekonomsku povijest. Imamo napisanu opću povijest, ali opća povijest bez ekonomske je poluistina, kazao je.
Smatra da u toj ekonomskoj povijesti, pored ostalog, treba napisati o kakvim se ratnim štetama radi.
- Mi nećemo tačno izračunati ratne štete, nego ćemo izračunati aproksimativne iznose tih šteta jer je svaka vrijednost relativna kategorija, izjavio je dr. Đozić.
Zato je istaknuo da je cilj ovog projekta da se pokrenu zvanični organi da urade projekte kojima bi se službeno utvrdile ratne štete.
- Oni su na to obavezni po zakonu, a ako organi izvršene vlasti ne čine ono što im nalaže zakon, oni čine krivična djela, poručio je Đozić.
Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava prof. dr. Smail Čekić je u uvodnom obraćanju istaknuo da je predmet istraživanja vrlo složen i ima više dijelova, segmenata, činilaca i dimenzija, a može se posmatrati i istraživati s raznih naučnih aspekata.
- Polazeći od naziva teme, može se reći da je ovo pionirsko naučno istraživanje od izuzetnog značaja za BiH, društvo i državu i za raznovrsne naučne discipline koje obezbjeđuju polazna i početna naučna i druga saznanja za izradu projekta, što govori o nužnosti interdisciplinarnog pristupa, čiji će rezultati biti i od velikog značaja za nauku, smatra prof. Čekić.
Neizmjerljivo je koliko su ratovi i razaranja u dva stoljeća utjecali na društveni i ekonomski razvoj, ocijenio je akademik Muhamed Filipović.
Ako se počne od osmanskog konfisciranja imovine bosanskim begovima koji su im se suprotstavili 1832. godine, sve do završetka misije Omer-paše Latasa 1854., do dolaska Austrougarske 1878., koja je Bošnjacima, koji su se usudili suprutstaviti okupaciji, nametnula ne samo oduzimanje imovine nego i sekvestre, to su ogromne štete, navodi Filipović.
Najveću direktnu štetu akcijom jedne države, kazao je on, proizvela je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca/Kraljevina Jugoslavija, kada je agrarnom reformom i zakonom o uređenju begovskih zemalja oduzela Bošnjacima oko 1,85 miliona dunuma najbolje zemlje.
- Ako se tome doda oko 600.000 dunuma koje je oduzela socijalistička Jugoslavija, pa kuće, radnje, tvornice i drugo oduzete nacionalizacijom, onda se direktne štete nastale djelovanjem država i njihovim nelegitmnim zakonima penju na stotine milijardi, rekao je Filipović.
Tome treba dodati i indirektne štete, prije svega ubijanje i pogibije, jer Bošnjaci nisu ginuli u bilo kojem ratu koji su oni izazvali, nego braneći svoju zemlju. A to je ogroman broj ljudi.
U posljednjem ratu 1992.-1995. radi se o 150.000 ubijenih i 500.000 protjeranih, uništenim kućama i brojnim institucijama, uključujući neprocjenjive vrijednosti kulturnog i duhovnog blaga koje su uništene, kao što su Vijećnica i orijentalni institut, kaže Filipović
- Može se reći da je BiH 200 godina trpjela, a i danas trpi, štete jednog nasilja, jednog barbarizma koji se sastoji u tome da se uništi jedan narod, istaknuo je on.
Akademik Filipović je pritom upozorio da toga nije svjesna međunarodna javnost, ali ni domaća javnost, pogotovo politička "koja bi konačno morala otvoriti oči i nazivati stvari pravim imenom i formulirati politiku koja uistinu odgovara onome što se zbiva".
Ali, smatra on, političari to neće uraditi, "jer ne služe svome narodu".
- Oni služe stranim gospodarima. Njima je prije svega stalo šta misli Amerika, Njemačka, Francuska, Francuska, Britanija, EU, šta misle o nama oni koji su nam, promatrano objektivno historijski donijeli samo zlo, kazao je akdemik Muhamed Filipović.
