BiH
0

Problem otpuštenih radnika riješiti na međudržavnom nivou

SRNA
Predsjedavajuća Komisije parlamenta BiH za ljudska prava Aleksandra Pandurević smatra da pitanje statusa državljana BiH koji su nakon 1990. godine ostali bez posla u Hrvatskoj treba riješiti na međudržavnom nivou.

"Položaj državljana BiH koji su u nakon 1990. godine ostali bez posla u Hrvatskoj i kojima su oduzeta stanarska prava, moguće je riješiti samo sklapanjem međudržavnog sporazuma između BiH i Hrvatske, poput sporazuma kakav BiH već ima sa Slovenijom", rekla je Pandurević Srni.

Ona je izrazila žaljenje što Hrvatska nije iskazala spremnost da se ovaj problem riješi na taj način.

"Oko 60.000 državljana BiH ostalo je u Hrvatskoj bez posla od 1991. do 1995. godine. Njima su oduzeta elementarna ljudska prava, zbog čega BiH mora učiniti sve, uključujući i pokretanje diplomatske ofanzive prema Hrvatskoj kako bi zaštitila svoje građane", istakla je Pandurević.

Prema njenim riječima, Hrvatska brutalnim kršenjem ljudskih prava ne samo državljana BiH koji su radili u Hrvatskoj nego i Srba koji su tamo rođeni, pokazuje da je daleko od demokratske države i da se još nije oslobodila svoje prošlosti.

 ''To najbolje pokazuje da je članstvo u EU političko pitanje. BiH je uskraćena za aplikaciju za kandidaturu, između ostalog, zato što se nacionalne manjine ne mogu kandidovati za člana Predsjedništva BiH, iako je u BiH vraćeno 99 posto imovine. S druge strane, Hrvatskoj ne pada na pamet da vrati otetu imovinu i nadoknadi štetu, čitav jedan narod, srpski, izbrisan je, ali to nije bila smetnja da postane 28. članica EU'', zaključila je Pandurević.

Ističući da su u toku rata isključivo Srbi i Bošnjaci ostali bez posla u Hrvatskoj Ramiz Mervan iz Udruženja otpuštenih radnika iz Hrvatske od 1991. do 1995. godine - UGOR iznio je podatak da je otpuštenim radnicima, po osnovu privatizacije i otpremnine, pričinjena šteta od najmanje dvije milijarde KM.
"Naši zahtjevi prema Hrvatskoj jako su široki i mi već godinama potenciramo da se oni riješe", rekao je Mervan. 

Kao osnovne probleme on je naveo narušavanje prava iz radnog odnosa i prava stečenih po raznim osnovama u Hrvatskoj.

"Radi se o otpreminama, pravu na privatizaciju", objasnio je Mervan dodavši da je ratni period iskorišten da ljudi nezakonito dobiju otkaze kako ne bi dobili ništa od onoga na što su imali pravo po zakonima.

Prema njegovim riječima, veliki broj ljudi otpušteni su zato što im su im Hrvatska i hrvatska preduzeća dugovali pare koje su zaradili u inostranstvu. 

Predsjednik Udruženja radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske Nikola Puzigaća ovim problemima dodao je i uskraćena stanarska prava i prava na ličnu imovinu.

"Veliki broj nas ima problema sa vraćanjem lične imovine i stanarskog prava", istakao je Puzigaća.
On je nezadovoljan odnosom zvaničnika u BiH prema problemima radnika otpuštenih u Hrvatskoj tokom rata.

"Nijedan ministar spoljnih poslova nije ništa rekao, nijedan predsjedavajući Savjeta ministara. O ovome smo govorili i parlamentu, ali niko od parlamentaraca nije ništa o ovome rekao u institucija EU", nezadovoljan je Puzigaća.

Predstavnici navedena dva udruženja radnika iz BiH otpuštenih u Hrvatskoj o svojim problemima upoznali su nedavno Zajedničku komisiju za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku Parlamentarne skupštine BiH.

Zaključeno je da će Komisija od Savjeta ministara BiH zatražiti izvještaj o sprovođenju mjera i aktivnosti za rješavanje problema građana BiH koji su bili zaposleni i nastanjeni u Hrvatskoj, a u periodu od 1991. do 1995. godine otpušteni sa posla, kako bi ovo pitanje moglo biti razmatrano i u parlamentarnim domovima. 

Pitanje radnika iz BiH otpuštenih u Hrvatskoj u ovom mandatu Parlamentarne skupštine pokrenula je Aleksandra Pandurević, dok se u prethodnom mandatu parlamenta BiH za rješavanje njihovih problema zalagao Momčilo Novaković.
Otpušteni radnici obraćali su se i zvaničnicima Hrvatske - predsjedniku Ivu Josipoviću, tadašnjoj premijerki Jadranki Kosor te predsjedniku Sabora Luki Bebiću, ali hrvatska strana pitanje radnika iz BiH otpuštenih tokom rata tretira kao lično pitanje pojedinaca pred hrvatskim institucijama.