Prije 30 godina održan Prvi bošnjački sabor na kojem je vraćeno nacionalno ime
Tim povodom se oglasio i predsjednik SDA Bakir Izetbegović. On je podsjetio da su u opkoljenom Sarajevu, 27. i 28. septembra 1993. godine, vjerovatno u najtežem periodu agresije, kompletan državni i vojni vrh, s predsjednikom Alijom Izetbegovićem na čelu, vodeći ljudi Islamske zajednice BiH i kulturnih institucija, 377 sabornika i 88 poslanika iz svih okruga Bosne i Hercegovine, ispisali neke od najznačajnijih stranica historije Bošnjaka i naše Domovine.
"Unatoč dvostrukoj agresiji, suočeni sa vojno i tehnički nadmoćnijim neprijateljima, embargu na oružje, svakodnevnim zločinima nad Bošnjacima i humanitarnoj krizi koja je prijetila da se pretvori u katastrofu, učesnici Prvog bošnjačkog sabora donijeli su jednoglasnu odluku da odbaci ponuđeni tzv. Ženevski mirovni plan, koji je predviđao etničku podjelu Bosne i Hercegovine na tri republike s pravom na otjcepljenje", poručio je.
Kazao je da je to bila jasna poruka međunarodnim faktorima odlučivanja, cjelokupnoj svjetskoj javnosti, ali i neprijateljima, da Bošnjaci između nepravdenog mira i podjele države, i pravedne borbe za opastanak i cjelovitu Bosnu i Hercegovinu, biraju ovu drugu, jedinu moguću opciju.
"Tu poruku iz najteže ratne 1993. godine mnogi bi i danas, 30 godina poslije, morali imati na umu. To je vrlo jasna poruka da nikada, i ni pod kakavim uslovima, nećemo pristati na podjelu države Bosne i Hercegovine", naglasio je.
Bošnjački sabor je na istom zasjedanju donio još jednu historijsku odluku, kojom je usvajanjem Deklaracija o bošnjaštvu, bosanskim muslimanima vraćeno nacionalno ime Bošnjak. Tim činom, kako je to tada primijetio jedan od velikana Alija Isaković, s dnevnog reda su skinute sva neslaganja, nedoumice i kolebanja o našem narodnom imenu.
Odlukama da se odbije podjela Bosne i Hercegovine i vraćanjem nacionalnog imena Bošnjak, udareni su temelji za sve buduće bitne političke, kulturne i obrazovne procese.
Izetbegović je kazao da trisedest godina poslije Bošnjačkog sabora Bošnjaci žive u miru, u svojoj međunarodno priznatoj, suverenoj državi, nastojeći da sa pripadnicima drugih naroda i onima koji se etnički ne izjašnjavaju, izgrade Bosnu i Hercegovinu kao modernu i prosperitetnu državu ravnopravlnih ljudi, integriranu u NATO i Evropsku uniju
"Borba za položaj Bošnjaka kao političkog faktora od kojeg u najvećoj mjeri ovisi sudbina Bosne i Hercegovine, našu slobodu, sistem vrijednosti i ravnopravnost, još nije završena. Prava za koja su se Bošnjaci do sada izborili dijelom su uskraćena neprincipijelnim i nedmokratskim intervencijama OHR-a o jednodnevnoj suspenziji Ustava. Na položaj Bošnjaka u entitetu RS, koji su izloženi aparthejdu, mora biti stavljen poseban fokus svih probosanskih snaga", rekao je.
Poručio je da će za to biti potrebno političko jedinstvo Bošnjaka i kompletnog probosanskog bloka.
"Ako je takvo jedinstvo iskazano 1993. godine, usmjerivši procese u pozitivnom smjeru, ne postoji nijedan razlog da tog jedinstva ne bude i 30 godina poslije, kada se Bosna i Hercegovina ponovo nalazi na udaru retrogradnih secesionističkih politika. U znak sjećanja na historijski Prvi bošnjački sabor danas obilježavamo Dan Bošnjaka", kazao je.
U to ime, svim Bošnjacima u Bosni i Hercegovini, zemljama regije i dijaspore uputio je čestitke povodom Dana Bošnjaka.
