"Presuda Evropskog suda za ljudska prava bit će provedena poslije izbora"

Promjena Ustava na koju smo fokusirani će otkloniti problem koji je na nivou principa, omogućit će ista prava grupi tzv "ostalih" koji ne pripadaju nijednom konstitutivnom narodu i koji čine tek nekoliko procenata bh. populacije.

Radi se o reformi Ustava koja je neophodna, ali je malog dometa i neće dotaći glavne probleme s kojim se BiH suočava.

Mojoj zemlji je potrebna reforma koja će omogućiti samoodrživo funkcioniranje državnih institucija i ubrzani put zemlje ka NATO-u i evropskim integracijama.

Dakle, reforma kakvu zagovaraju ranije usvojene rezolucije Vijeća Evrope koje insistiraju na cjelokupnom setu reformskih prijedloga podržanih i odobrenih od Venecijanske komisije.

U stavu 6. posljednje Rezolucije jasno je rečeno da parcijalni pristup utemeljen na kratkoročnim kompromisima i dvosmislenim formulacijama ne bi riješio probleme s kojima se suočava BiH, samo bi ih prikrio!

Venecijanska komisija je ciljala u srž problema kada je kao glavnu prepreku funkcioniranja demokratskih institucija i kočnicu bržeg napretka BiH ka evroatlantskim integracijama označila mehanizme tzv. "entitetskog glasanja" i preširoko postavljenog okvira zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

BiH se već petnaest godina nalazi pod svojevrsnim protektoratom međunarodne zajednice.

Visoki predstavnik posjeduje tzv. bonske ovlasti koje mu omogućavaju supremaciju nad svim bh. institucijama, izabranim zvaničnicima, zakonima... To je dovelo do pasiviziranja i atrofiranja domaćih snaga.

Vrijeme je da se ovakav angažman međunarodne zajednice u BiH okonča. Ali, da bi se okončao, neophodno je poziciju svemoćnog arbitra međunarodne zajednice zamijeniti vlastitim mehanizmima koji će moći efikasno da uklanjaju potencijalne blokade i zastoje.

Promjena statusa visokog predstavnika, ili podizanje Bonskih ovlasti bez instaliranja domaćih mehanizama bi rezultiralo skorim blokadama i kolapsom sistema.

Bila bi to najveća prijetnja miru od prestanka rata i potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Vijeće Evrope je izreklo prave riječi o suštini reforme bh. ustava kroz rezolucije koje je usvojilo. Riječi su neophodne, ali nisu dovoljne.

Vijeće Evrope i međunarodna zajednica općenito će morati pokazati više odlučnosti i upornosti da bi se riječi pretočile u akciju. BiH mora što hitnije krenuti prema sveobuhvatnoj izmjeni Ustava na bazi jasnih stavova Venecijanske komisije. Nema drugog puta.

I na kraju, u istupima prethodnih govornika često su svi političari u BiH tretirani na isti način. Nismo svi isti, i nismo to nikad bili.

Jedni su željeli rat, drugi mir. Jedni su prihvatali saradnju s međunarodnom zajednicom, drugi su prkosili, odbijali reforme, izazivali krize i pravili probleme.

Vidite, neki od bosanskih političara nisu htjeli niti da se susretnu s koreporterima koji su u BiH doputovali iz daleke Norveške i Švedske.

Ljudi su putovali hiljade kilometara da pomognu mojoj zemlji, a neki bosanski političari nisu imali vremena za njih, bili su zauzeti", kazao je u svom govoru Bakir Izetbegović, predsjedavajući Delegacije Parlamentarne skupštine BiH u PS Vijeća Evrope.