Prašuma Janj kod Šipova uskoro bi mogla biti uvrštena na Listu svjetske baštine UNESCO-a
Uvrštavanjem prašume Janj na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine naša zemlja bi dobila prvo prirodno dobro na ovoj listi, na kojoj se već nalaze most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, područje Starog mosta Starog grada Mostara i stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici , ali u kategoriji kulturne baštine.
Prašuma Janj je strogi prirodni rezervat s površinom od 295 hektara, koji se nalazi u zapadnom dijelu BiH. Od te površine izdvojeno je 58 hektara u kojima je zabranjeno iskorištavanje šume i bilo kakva ljudska djelatnost. Prašumu čine stabla bukve i jele, ali i javora, brijesta, jasena i smreke.
UNESCO je 2019. godine prihvatio Tentativni list za nominaciju strogog prirodnog rezervata prašuma Janj u okviru proširenja međudržavnog serijskog dobra "Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope" te se prašuma od tada nalazi na privremenoj listi kao potencijalno dobro za uvrštavanje na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine. Konačnu odluku Komisija UNESCO-a trebala bi donijeti u julu ove godine.
Tentativna lista je popis onih područja koja se nalaze na teritoriji zemalja članica, za koje se smatra da su relevantne za upis na Listu svjetske baštine. Nominacije za Listu svjetske baštine se ne razmatraju ukoliko se nominovano dobro već ne nalazi na Tentativnoj listi države.
Države članice u svoje Tentativne liste uključuju ona dobra koja smatraju kulturnom ili prirodnom baštinom od izuzetne univerzalne vrijednosti i koja namjeravaju da nominuju tokom narednih godina.
Dobra iz BiH koja se trenutno nalaze na Tentativnoj listi:
-
Prirodna graditeljska cjelina Jajca
-
Sarajevo - jedinstveni simbol univerzalne multikulturalnosti - trajno otvoreni grad
-
Historijsko urbano područje Počitelj
-
Prirodno i urbano područje Blagaj
-
Prirodno i historijsko područje Blidinje
-
Prirodno i historijsko područje Stolac
-
Pećina Vjetrenica
-
Prašuma Perućica
-
Jevrejsko groblje u Sarajevu
Od 1972. godine, kada je usvojena Konvencija za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine, do danas je na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine upisano ukupno 936 dobara (725 kulturnih, 183 prirodna i 28 mješovitih). U skladu s ovom konvencijom, upisana dobra predstavljaju dio svjetske baštine s izuzetnom univerzalnom vrijednošću.
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
