"Divjak se u nedjelju privatno sastao s reisu-l-ulemom Mustafom ef. Cerićem, koji je u subotu obavio razgovore s funkcionerima austrijskog ministarstva vanjskih i unutrašnjih poslova. Naravno, razgovarano je i o slučaju Divjak. General Divjak također se susreo s ministrom sigurnosti BiH Sadikom Ahmetovićem, te privatno i sa Svetozarom Pudarićem, potpredsjednikom Federacije BiH, a prošle sedmice dugo je u Beču razgovarao i sa članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem", kazao je Hrle, naglašavajući da je Divjak, prilikom nedavne posjete Mathauzenu, odao počast i poklonio se žrtvama tog koncentracionog logora iz Drugog svjetskog rata.
Da li je austrijskim nadležnim institucijama stigao zahtjev srbijanskog tužilaštva za izručenje Divjaka?
Da. U međuvremenu, austrijskim nadležnim institucijama stigao je zahtjev srbijanskog tužilaštva za izručenje, koji je detaljno proučen te upoređen sa zahtjevom iz slučaja bivšeg člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, koji je u Londonu na aerodromu bio uhapšen prošle godine po zahtjevu srbijanskog tužilaštva. Utvrđeno je da nema novih činjenica i da se, od riječi do riječi, radi o identičnim zahtjevima. U Beču je, tokom godišnjeg odmora, boravio i Damir Arnaut, (op.a. sadašnji ambasador BiH u Australiji, koji je bio u pravnom timu odbrane Ganića prilikom njegovog oslobođenja iz ekstradicijskog pritvora u Londonu) koji je održao niz konsultacija i sastanaka s austrijskim advokatima u okviru razmatranja slijedećih poteza odbrane generala Divjaka.
Koji su sljedeći potezi odbrane generala Divjaka?
Budući da su interesi generala Divjaka, kao uostalom i državni interesi, važniji od potrebe javnosti za informacijama, o našim slijedećim koracima, pravnim i proceduralnim pitanjima u ovom trenutku ne mogu govoriti. Naravno, potpuno smo uvjereni u pozitivan ishod.
Vaš stav o potezima Republike Srbije kada su u pitanju hapšenja bh. državljana?
Dužan sam istaći da se suočavamo s direktnim pokušajem Srbije da proširi uticaj svog prava, zapravo svog tužilaštva, na Bosnu i Hercegovinu i na njene državljane. Takav pokušaj - de iure i de facto, zapravo je ciljani udar na bosanskohercegovački suverenitet i njena suverena prava. Naime, ukoliko se dozvoli da se sudska nadležnost Srbije proširi na događaje koji su se desili na bh. teritoriji, i s tim u vezi, na bh. državljane, dakle ako Srbija "poklopi" isključivu bh. sudsku nadležnost, matematički se suočavamo s proširenjem srbijanskog suvereniteta na štetu Bosne i Hercegovine.
U tom smislu da li to znači da je Republika Srbija zloupotrijebila policijske i sigurnosne institucije Evropske unije?
U takvom naumu Srbija je zloupotrijebila policijske i sigurnosne institucije Austrije i EU. Sa žalošću moram konstatirati da je ta zloupotreba postigla negativan rezultat baš ovdje u Beču. Posljedice po regionalnu saradnju već se jasno mogu i osjetiti i izmjeriti. Ne treba, također, izgubiti iz vida ni kontinuitet i logiku sistemskih udara na Bosnu i Hercegovinu - slučajevi Jurišić, Ganić i Divjak, prema suštini, dubini i značaju, ali i prema simbolici i, uvjetno kazano, uzorku, politički su osmišljeni radi podrivanja temeljne bosanskohercegovačke državne supstance i konstitucije.
Koja je onda poruka Republike Srbije BiH?
Poruka je jasna - ko god se usudi braniti Bosnu i Hercegovinu, bit će proganjan.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
