Usvajanjem ovih amandmana trebala je biti implementirana presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci protiv BiH" odnosno jednaka mogućnost bila bi data konstitutivnim narodima i onima koji se tako ne izjašnjavaju da se kandiditaju za članove Predsjedništva BiH i delegate za Dom naroda PSBiH.
S druge strane, usvojen je zaključak prvog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH Bože Ljubića (Hrvatska demokratska zajednica HDZ 1990) kojim se, uzimajući u obzir da politički dogovori pod okriljem Evropske komisije o provedbi odluke "Sejdić i Finci" još traju, nalaže da prijedlozi amandmana budu dostavljeni Zajedničkom kolegiju koji će, zajedno s predlagačima i privremenom parlamentarnom komisijom, pripremiti naredne korake s ciljem usvajanja amandmana na Ustav BiH, oslanjajući se na rezultate političkih dogovora koji se vode pod okriljem EU.
Zaključke su predložili i poslanici iz Saveza nezavisnih saocijaldemokrata (SNSD) i Stranka za BiH, ali oni nisu dobili potrebnu većinu.
Rasprava o amandmanima je vođena nekoliko sati, ali stavovi se nisu promijenili, a i tokom rasprave više poslanika i delegata je naglasilo da ne postoji dvotrećinska većina koja je potrebna za izmjene Ustava BiH.
Dok su jedni tražili da se rasprava nastavi voditi u institucijama BiH kojima bi se tako vratio integritet, drugi su smatrali da političkim liderima treba dati još vremena da se stavovi usaglase.
Najviše polemike vođeno je o amandmanima koji su predložili HDZ BiH i HDZ 1990 koji traže da se Ustavom omogući da jedan narod drugome ne nameće rješenja, odnosno ne bira predstavnike.
Predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH Milorad Živković (SNSD) predležio je da Parlament BiH podrži sporazum bh. političkih lidera iz Bruxellesa.
On smatra da bi se trebala dati podršku za napredak pregovora te da na temelju dokumetna koji je potpisao sedam lidera treba tražiti rješenje.
Poslanik Stranke demokratske akcije (SDA) u PSBiH Šefik Džaferović je ponovio da je cilj provođenja presude "Sejdić i Finci" da se ostvari ravnopravnost svih u BiH te da mu je jasno da zahtjev hrvatskih predstavnika da prijedlozi o dva izborna područja i jedne izborne jedinice budu ugrađeni u Ustav BiH predstavljaju prvi korak ka uspostavljanju trećeg entieteta.
Poslanik HDZ BiH Niko Lozančić je odgovorio da kada neko od Hrvata kaže da nešto nije uredu bude optužen da to vodi do stvaranja trećeg entieteta.
"Inisistiramo na unošenju u Ustav jer se vidi koliko vrijede potpisi na dokumentima", naglasio je Lozančić.
Poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) u Predstavničkom domu Borislav Bojić je istakao da je za predstavnike Republike Srpske neprihvatljivo da član Predsjedništva BiH, koji pokreće vitalni nacionalni interes i koji za to odgovara Narodnoj skupštini Republike Srpske, bude odgovoran parlamentu BiH.
Poslanik HDZ 1990 Božo Ljubić naglasio je da za njega nije prihvatljivo da se provedbi odluke Suda u Strazburu pristupi na matematički način, odnosno da neko "pristupi operaciji množenja Hrvata s nulom".
Predloženi amandmani su Dragana Čovića, Borjane Krišto i Martina Raguža, drugi prijedlog su amandmani Bože Ljubića, Nike Lozančića, Dragana Vrankića i Mate Franjičevića, treći je Ognjena Tadića, potom Milorada Živkovića, te prijedlog amandmana Sulejmana Tihića, Nermine Kapetanović i Halida Genjca kao i prijedlog amandmana Asima Sarajlića.
Neimplementacija ove presude aktuelna je više od četiri godine, a ujedno je i kočnica na putu BiH ka Evropskoj uniji.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
