Drugim riječima, Ustav BiH bio bi usklađen s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i omogućio i nekonstitutivnim narodima da budu birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Ovo pitanje aktuelno je više od četiri godine, a ujedno je i kočnica na putu Bosne i Hercegovine ka evropskim integracijama.
Lideri sedam najvećih političkih stanaka u BiH (SNSD, SDP, SBB, SDS, SBB, HDZBiH i HDZ 1990) održali su niz sastanaka, ali nijedan nije rezultirao rješenjem za izmjene Ustava.
Poslanici i delegati izjašnjavat će se o prijedlogu amandmana Dragana Čovića, Borjane Krišto i Martina Raguža, prijedlogu amandmana Bože Ljubića, Nike Lozančica, Dragana Vrankića i Mate Franjičevića, prijedlogu amandmana Ognjena Tadića, prijedlogu amandmana Milorada Živkovića, prijedlogu amandmana Sulejmana Tihića, Nermine Kapetanović i Halida Genjaca te prijedlogu amandmana Asima Sarajlića.
Zadnji sastanak bh. lidera s evropskim komesarom za proširenje Štefanom Fueleom koji je održan u petak i koji je trajao 13 sati nije rezultirao konkretnim rješenjima, a neki su kazali da su stavovi udaljeni, ali i da se izašlo iz okvira implementacije presude "Sejdić i Finci".
Za usvajanje amandmana na Ustav BiH potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu BiH.
