{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Porast nasilja: Više pažnje treba posvetiti prijetnjama koje nisu terorizam

27.7.2016. u 17:24
6
48
Porast nasilja: Više pažnje treba posvetiti prijetnjama koje nisu terorizam
6
Porast nasilja: Više pažnje treba posvetiti prijetnjama koje nisu terorizam
Foto: EPA
U posljednje vrijeme može se primijetiti porast novinskih natpisa o raznim nasilnim napadima u našem okruženju i Evropi. Armin Kržalić iz Centra za sigurnosne studije stava je da je problem u tome što se sve više pažnje u sigurnosnom sektoru posvećuje borbi protiv terorizma, a sve manje sigurnosnim problemima koji su proizvod društvenog života, kao što je nasilje u društvu.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Samo u zadnjih nekoliko dana bili smo svjedoci nekoliko pucnjava i napada hladnim i vatrenim oružjem u BiH, dok se na tlu Evrope desilo više tragičnih događaja koji su za rezultat imali veliki broj mrtvih i povrijeđenih osoba. Neki od njih okarakterisani su kao teroristički napadi, dok su drugi označeni kao djela pojedinaca sa mentalnim smetnjama.

"Danas se vrlo brzo sve podvede pod terorizam, tome se najviše posvećuje pažnja, sve više se izdvajaju sredstva iz budžeta država za borbu protiv terorizma dok su ove druge prijetnje potisnute u drugi red", smatra Kržalić.

Kržalić misli da je utjecaj medija igrao određenu ulogu u povećanju nasilja, kao i nasilne video igre koje su popularne kod djece. On takođe smatra da se može očekivati još napada, te da je u društvu prisutan stalni strah.

"Napadi se mogu očekivati. Društvo toleriše, a mediji promovišu nasilje. Porodica je kao stub društva u suštini razbijena, tako da je ovo moderno društvo samo izabralo da živi u nasilju, u skoro pa svakodnevnom strahu od napada razne vrste", kaže on.

Psihologinja Enisa Mešić misli da u ovaj fenomen ulazi dosta različitih faktora i da se teško mogu objasniti sa samo jednom stvari. Ona kaže da već dugo živimo na buretu baruta i da su na današnji porast nasilja utjecali društveni faktori poput izbjegličke i ekonomske krize. Osim toga, kada se desi i publicira nekoliko slučajeva nasilja, to često motiviše još više ljudi da počine nasilne radnje.

"To često ide lančano, po modelu imitacije", kaže Mešić.

Ona dodaje da su strah i nesigurnost normalna reakcija stanovništva na ovakva dešavanja, te da su opravdana očekivanja porasta popularnosti desnih političkih struja.

"Kad god je kriza, desne političke partije dobiju više glasača. U situacijama ekonomske, sigurnosne i sličnih kriza, ljudi imaju potrebu da se okrenu autoritetima a uglavnom autoritarni načini vođenja jesu karakteristični za desno orijentisane partije", objašnjava Mešić.

Kržalić iz Centra za sigurnosne studije smatra da su napadi u Evropi dosta politizirani, te se koriste za opravdanje stavova desnice. On misli da se migrantsko porijeklo napadača ne bi trebalo stavljati u prvi plan, niti da se problem može riješiti zidovima niti granicama.

"Takvim pristupom ne možete eliminisati prijetnje niti se osloboditi kretanja ljudi. Ljudi će uvijek dolaziti, prolaziti. Nije rješenje veća kontrola na samim granicama, već je rješenje vraćanje na same uzroke kriza, rješavanje tih uzroka", zaključuje Kržalić.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: