BiH
0

Pomorsko društvo BiH: Odakle Hrvatskoj pravo za gradnju Pelješkog mosta?

Piše: J. Hadžiahmetović
Foto: N. G./Klix.ba
Foto: N. G./Klix.ba
Vlasti Hrvatske uveliko lobiraju i rade na ideji Pelješkog mosta, čijom bi se gradnjom doveo u pitanje izlazak BiH na otvoreno more. Početkom maja, ministrica vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić izjavila je da je Pelješki most najizglednija opcija, pravdajući to rezultatima predstudije izvodljivosti, koju je naručila Evropska komisija (EK).

Nekoliko dana nakon ove izjave Vesne Pusić u Zagrebu je zasjedao Savjetodavni odbor komisije u vezi s izborom najbolje opcije u neumskom koridoru, na kojem su učestvovali predstavnici BiH, Hrvatske i Evropske komisije. Na sastanku su, između ostalog, upućene kritike francuskoj agenciji Safage, konsultantu angažiranom na cijelom projektu.

"Ovo je lobiranje Hrvatske, koja je izabrala ovu francusku agenciju, a koja je dala naručeni nalaz bez ikakvog realnog utemeljenja. S druge strane, ovdje se non-stop radi zamjena teza i polazi se od nekih tehničkih rješenja, zanemarujući pravni osnov, a to je da Hrvatska nema pravo graditi nikakvu infrastrukturu u akvatoriju Neum", kazao je za portal Klix.ba Ševal Kovačević, zamjenik predsjednika Pomorskog društva BiH i sudski vještak prometne struke, pravdajući to riječima da Hrvatska nikada nije napravila razgraničenje sa BiH, iako je imala obavezu to učiniti.

Ševal Kovačević (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Ševal Kovačević (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)

Podizanjem infrastrukture u akvatoriju Neuma, na plovnom putu BiH ka otvorenom moru, naš sagovornik kaže da će biti prekršena Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora, potpisana na Jamajci 1982. godine.

"Druga stvar koju Hrvatskoj treba kazati je ta da oni nemaju pravo na unutrašnje vode u akvatoriju Neum, jer sudska praksa je to pokazala u slučajevima Grčke, koja u Cikladi nije imala pravo proglasiti unutrašnje vode, Ekvadora, koji to isto nije mogao uraditi na Galapagosu, kao ni Norveška na otocima Svalbard, a sve iz razloga što je veličina kopna jedne države veća od arhipelaga. Unutrašnje vode imaju karakter kopna i svoju suverenost", pojašnjava Kovačević.

Naš sagovornik se pita odakle Hrvatskoj sloboda da gradi infrastrukturu u tom dijelu bez ikakvog pravnog osnova.

"Oni to nemaju pravo raditi mimo Konvencije o sukcesiji država iz augusta 1978. godine i mimo Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. Odakle Hrvatskoj pravo da, kad nema unutrašnje vode u akvatoriju Neum, radi tako važnu infrastrukturu", pita se zamjenik predsjednika Pomorskog društva BiH.

Kovačević nadalje predlaže da se Evropska komisija upozori da ne daje sredstva za nešto što nema pravnog osnova i, ukoliko se to ipak nastavi, da se pokrene zajedničke tužba protiv EK i Hrvatske na Međunarodnom sudu u Hagu ili na Međunarodnom sudu za pravo u Hamburgu.

nepotrebna. U razgovoru za portal Klix.ba kazao je da je gradnja podvodnog tunela Komarna - Pelješac realnija opcija, navodeći primjer povezivanja Francuske i Engleske.

"Most, kakav god da je, može smetati visokim brodovima. Pametnije je i bolje napraviti tunel ispod vode. Mi imamo pravo na međunarodne vode koje nisu samo u Neumu, već sve do otoka Visa. To prema konvenciji nama pripada i to je naše pravo. S druge strane, nema niko pravo da nam pravi pregrade na putu za međunarodne vode. Ova stvar nije nimalo jednostavna i treba se ići na međunarodnu arbitražu", kaže Bušatlija.

Akademik Ibrahim Bušatlija (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Akademik Ibrahim Bušatlija (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)

Bušatlija također kaže da je potrebno podignuti međunarodnu tužbu zbog toga što u Pomorskom društvu smatraju da se gradnjom mosta zatvara BiH. Savjetodavni odbor BiH, Hrvatske i Evropske komisije zasjedat će početkom juna, a nedugo nakon toga Hrvatska bi trebala dati konačnu verziju studije povezivanja juga Hrvatske.