Pomilovanje kao ostavština vremena kraljeva i careva: Da li političari trebaju biti snažniji od suda
Pitanje pomilovanja u našoj zemlji se aktueliziralo zahtjevom koji je uputio bivši premijer FBiH Fadil Novalić Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.
O instituciji pomilovanja postoje različita mišljenja, no ono koje preovladava kod pravnika je da je riječ o arhaičnoj instanci koja je ostavština nekih dalekih vremena.
Iskusni bh. advokat Asim Crnalić, koji je govorio za Klix.ba na ovu temu, dijeli isto mišljenje.
"Mogu se složiti sa stajalištem, da je pomilovanje, povijesni relikt, moći suverena, kralja zapravo. Ali koje su prihvatili i demokratski sistemi. Tako da se taj akt milosrđa poglavara države i danas održao kao institucija, koja direktno intervenira u pravosudni i kazneni sustav, da negiraju sudske odluke. Postoje različita stajališta pravnih stručnjaka, o tome treba li pomilovanje u demokratskom svijetu ostati kao institut jer, prema mišljenju većine ozbiljnih pravnika, pomilovanjem vrhovni poglavar, predsjednik ili kralj, zapravo direktno dovodi u pitanje princip trodiobe vlasti", smatra Crnalić.
Dodaje da u tom slučaju, kad je riječ o pomilovanju, izvršna vlast preko predsjednika države ili preko kralja intervenira na način da mijenja sudske odluke.
"Budući da je to i ustavom predviđeno, pravnici smatraju da nije dosljedno proveden princip ustavne trodiobe vlasti i da su ustavi kontradiktorni sami sebi, jer jedne strane insistiraju na trodiobi, a druge strane predviđaju u mogućnost utjecaja izvršne vlasti na sudske odluke do te mjere da izvršna vlast derogira pravomoćne sudske odluke", ističe Crnalić.
Pitanje jednakosti osuđenika
Drugo pitanje koje se problematizira je povreda načela jednakosti u krivičnim procedurama.
"Tako je onaj koji je pomilovan u prednosti pred onima koji nisu, a nalaze se ili su proceduralno bili u približno istim činjeničnim i pravnim uvjetima. Dakle, to je ozbiljan razlog zbog kojeg pravnici, teoretičari i praktičari smatraju da je pomilovanje relikt kojeg bi trebalo ukinuti. Usprkos svemu to se zadržalo sve do danas i moja je pretpostavka da će i ostati regulirano na ustavnoj razini i da će poglavari zadržati tu mogućnost da utječu svojom milošću na pravomoćne sudske odluke, odnosno na odluke sudske vlasti", pojašnjava Crnalić.
Ko zaslužuje pomilovanje, a ko ne, isključivo je do onoga ko ima autoritet da ga daje. Crnalić ističe da moraju postojati određene osnove da bi se to desilo.
"U svakom slučaju, da bi se uopće dalo pomilovanje, moraju postojati iznimne okolnosti koje opravdavaju taj čin. E te iznimne okolnosti procjenjuje poglavar države. Nije izričito, nigdje propisano što se podrazumijeva pod iznimnim okolnostima. Dakle, na dispoziciji ili na diskreciji vladara je da on kaže, ja smatram da zbog razloga koji su iznimni čovjeku treba dati pomilovanje, odnosno može mu se djelomično skratiti izrečena kazna, može u cijelosti, mogu i neke druge pogodnosti koje zakon predviđa, vezano za uvjetnu osudu ili vezano za mjere osiguranja, tako da ili vezano za brisanje sudske odluke i rehabilitaciju, sve je to u nadležnosti onoga koji odlučuje ovom pomilovanju", ističe Crnalić.
Protiv pomilovanja nema pravnog lijeka
Dodaje da nema razlike u praksi, da pomilovanje može dobiti i onaj ko nije bio niti jedan dan u zatvoru, kao i onaj ko je proveo tu više godina.
"Formalno moguće je i onome koji nije bio ni jedan dan u zatvoru, a i onome kome je izrečena kazna zatvora u nekom trajanju, dakle moguće je i takvome osuđeniku dati pomilovanje, kao i onome koji je osuđen. U formalnom smislu nema razlike, u pravu na a pomilovanja. Može i onaj ko je tek osuđen kao i ono koji je izdržao veći dio kazne zatvora koja mu je izrečena" ističe Crnalić.
Kada se donese odluka o pomilovanju to je konačno, odnosno na tu odluku sud nema pravo žalbe.
"Pravno gledano nema lijeka protiv takve odluke, to je pravomoćna odluka poglavara države. E sad u teoriji, Cesare Beccaria, koji je jedan od najsnažnijih pravnih teoretičara i praktično tvorac moderne, teorije krivičnog prava, on je opet smatrao da izvršna vlast nikako ne bi smjela imati mogućnost dati pomilovanje, već da bi to trebala zakonodavna vlast koja je ustanovila institut pomilovanja svojim zakonom, pa ga onda treba i realizirati. Za njega je to bilo prihvatljivije, nego da kraljevi i predsjednici odlučuju o tome", zaključuje Crnalić.
