Političari su stavili tačku na put BiH u EU, vrijeme je za akademsku zajednicu
Prof. dr. Suad Kurtćehajić novinarima je kazao da smatra kako za rješenje pitanja funkcioniranja BiH postoje tri načina, a to su da se narodi preko svojih predstavnika dogovore, što je manje vjerovatno, jer je očigledno da svi misle i žele drugačije, bar kada su u pitanju njihovi predstavnici.
"U situaciji gdje mi ne možemo naći konsenzus o načinu izlaska iz krize, postoje dva druga. To je da nas EU praktično brže 'usisa' k sebi, kao i NATO pakt, jer nijedna zemlja članica NATO-a se praktično nije razbila. To je važno zbog toga što bi snage koje bi htjele razbijati BiH na taj način bile marginalizirane. Treći način koji ja zastupam i koji i danas ovdje iznosim je ono što treba uraditi visoki predstavnik", kazao je Kurtćehajić.
Profesor Kurtćehajić kaže da visoki predstavnik, što se vidi na osnovu Dejtonskog sporazuma, ima velika ovlaštenja, čak možda i šira od domaćih institucija.
Ovlasti visokog predstavnika
"U Aneksu 10 stoji da on može upotrijebiti sve moguće mehanizme da bi izvršio realizaciju civilnog dijela Dejtonskog sporazuma. Ako bi se samo sprovele dodatne nadležnosti koje stoje u Dejtonu, mi čak ne bi trebali promjenu Ustava. U Ustavu su navedene nadležnosti države BiH, njih 10, ali pored njih 10 koje su realizirane postoje dodatne nadležnosti koje se ne mogu realizirati jer predstavljaju jednu vrstu pravnog standarda. Stoji da 'o čemu se entiteti dogovore, pripada nadležnostima BiH'. Sad se eto ne moraju ni o čemu dogovoriti. Najvažnija odredba o dodatnim nadležnostima jeste da BiH pripada sve što je potrebno da se očuva suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost i međunarodno-pravni subjektivitet BiH. Ako bi se samo ova odredba primijenila, nama ne bi trebao novi Ustav, jer bi praktično visoki predstavnik na bazi ove odredbe mogao sakupiti svoj tim i reći da je potrebno 30, 40, novih nadležnosti da se da BiH. U Aneksu 10 stoji da je glavni tumač Dejtona visoki predstavnik", dodaje Kurtćehajić.On smatra da bi entiteti na ovaj način bili marginalizirani, da bi država ojačala te da visoki predstavnik može takvo što uraditi ukoliko želi i ukoliko dobije "vjetar u leđa" od međunarodne zajednice, prije svega EU.
Kurtćehajić je na naše pitanje prokomentirao i mogućnost organiziranja nove međunarodne konferencije o BiH te ulogu SAD-a u daljnjem rješavanju situacije u BiH.
"Međunoradna konferencija je moguća ako bude volje. Čuo sam priče da se ne može mijenjati međunarodni ugovor. Može se sve mijenjati, pa vidite i Versajski ugovor, za koji neki govore da je nepromjenjiv. Nije ni on nepromjenjiv, recemo Kemal Ataturk je po tom ugovoru trebao dobiti petinu današnje Turske, pa da se nije izborio kroz vojni otpor tadašnjim protivnica, sada ne bi imali toliku Tursku. Ovakvo stanje u BiH je nepravedno, ako bi se išlo na novu konferenciju, onda od ove države treba napraviti modernu. Ako bi Evropa htjela ona to može naprviti i organizirati, unutarnje snage u BiH se tome ne mogu suprotstaviti. Volio BiH da Evropa to uradi, jer je zakazala kad je bio rat, pa je Amerika morala intervenirati. Volio BiH da Evropa pokaže da može riješiti stvari bez Amerike ovog puta", kaže Kurtćehajić.
Prof. dr. Salih Fočo je ocijenio kako je konačno došlo vrijeme da se sa naučnog aspekta bez političkog, nacionalnog i etičkog predstavljanja, progovori o mjerama koje je nužno preduzeti da bi BiH postala članica EU.
"Sve ono što se radili do sada na tom planu, dosadašnji pristup, potrebno je napustiti. Potreban je novi put BiH, nova strategija. Potrebne su nove politike i to univerzitetska zajednica jedina može ponuditi. Put BiH ka EU nije privilegija političkih stranaka i subjekata, nego je društvena obaveza i obavaza svih činilaca društva. U tome univerziteti imaju nezamjenjivu ulogu", kazao je Fočo.
Dodao je i to da je akademska zajednica bila do sada jako posivna, da se mora više uključiti te da su političari definitivno stavili tačku na integraciju BiH u EU, jer ne znaju kojim putem ići.
Šta se nije uradilo, a moglo je
"EU je i sama priznala da su uvjeti koje je formulirala za BiH nemogući i pogrešni, ona i sama traži novi put za BiH, ali potreban je i novi put za sve subjekte u BiH", smatra profesor Fočo.
Prof. dr. Lada Sadiković je prokomentirala najave novog pristupa EU našoj zemlji. Kaže da se potvrdilo da su bili u pravu oni koji su govorili kako je pristup BiH bio pogrešan, a osvrnula se i na presudu "Sejdić-Finci".
"I na ovom skupu ja obrazlažem tezu da parcijalna primjena Evropske konvencije apsolutno nije prihvatljiva, što je potvrdila i EU. Evropska konvencija se mora primjeniti u cjelini i moramo insistirati da se cjelokupni Ustav uskladi sa odredbama Konvencije za zaštitu ljudskih prava. Da smo to uradili prije 18 godina ne bismo bili u situaciji u kakvoj sada jesmo, ne bismo imali pljačku i nezakonitu privatizaciju i sve ono što nam se danas dešava", ocijenila je.
Prof. dr. Senadin Lavić je ocijenio da je i današnji skup pokušaj da se ponude neki odgovori i rješenja za BiH.
"Mi se našalost ovdje pitamo i razgovoaramo o pitanjima koja su u EU smiješna. Pitamo se zašto investicije nisu uspjele, zašto nam ne dolazi svjež kapital, zašto niko ne ulaže, zašto živimo u poluilegalnom stanju... Pitamo se još uvijek zašto su dominantne jedino narodnjačke partije i etno-religijske politike. Pitamo se danas da li akademska zajednica može nešto ponuditi ili ćemo dopustiti političarima i sveštenicima da nam odrede budućnost, a to je getoizirana budućnost. S toga mi intelektualci moramo nešto uraditi", kaže Lavić.
Profesor je ocijenio i to da je cinično i nemoralno da postratnoj i razorenoj državi "neke birokrate iz Brisela postavljaju uvjete".
"To je smiješno, mi razumijemo o čemu se tu radi, ali ostajemo dostojanstveni i nećemo dozvoliti da se spustimo ispod tog nivou obilježavamo te instrukcije nekim drugim pogrdnim imenima", rekao je Lavić.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
