Ovaj zaključak krajem septembra usvojio je i Dom naroda državnog parlamenta.
Kako je definirano zaključkom, u skladu s presudom Evropskog suda za ljudska prava, zadatak Privremene komisije bit će da pripremi prijedloge amandmana na Ustav BiH kao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH te da ih posredstvom ovlaštenog predlagača dostavi u parlamentarnu proceduru.
Rok za pripremu prijedloga amandmana na Ustav BiH je 30. novembar, a za pripremu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH 31. decembar.
U sastav privremene zajedničke komisije izabran je po jedan predstavnik iz svake stranke zastupljene u Parlamentarnoj skupštini BiH i to 11 poslanika iz Predstavničkog doma i dva delegata iz Doma naroda.
Iz Predstavničkog doma u zajedničku komisiju izabrani su poslanici: Saša Magazinović - SDPBiH, Šefik Džaferović - SDA, Borislav Bojić - SDS, Ismeta Dervoz - SBBBiH, Beriz Belkić - Stranka za BiH, Božo Ljubić - HDZ 1990, Zvonko Jurišić - HSPBiH, Mladen Ivanković Lijanović - Narodna stranka radom za boljitak, Vesna Krstović-Spremo - PDP, Petar Kunić - DNS i Nermin Purić - DNZBiH, dok su ranije iz Doma naroda izabrani delegati Borjana Krišto - HDZBiH i Krstan Simić - SNSD.
Poslanici su prihvatili i dva zaključka koje je tokom diskusije predložio poslanik SDA Šefik Džaferović.
Jednim od njih definirano je da “ukoliko se o amandmanima na Ustav BiH ne postigne konsenzus svih članova privremene zajedničke komisije, ali se postigne saglasnost odgovarajuće, Ustavom BiH propisane većine potrebne za usvajanje amandmana na Ustav BiH, takav prijedlog će se putem ovlaštenog predlagača uputiti u parlamentarnu proceduru“.
Drugim zaključkom se sugerira privremenoj zajedničkoj komisiji da u svoj rad uključi predstavnike Vijeća nacionalnih manjina u BiH.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
