Senat RS je savjetodavno tijelo predsjednika RS, a čine ga "eminentni članovi i stručnjaci iz raznih oblasti" kao što su bivši predsjednik RS Nikola Poplašen, poznat između ostalog i po fotografiji u četničkoj uniformi sa kamom oko pasa.
Poplašena je 1999. godine sa mjesta predsjednika RS smijenio tadašnji visoki predstavnik i zabranio mu političko djelovanje. Zanimljivo je da na ćirilićnoj stranici Wikipedie stoji kako je Poplašen smijenjen jer "nije dozvolio imenovanje umjerenog političara Milorada Dodika na mjesto predsjednika Vlade RS".
Poplašen je bio predsjednik Srpske radikalne stranke, a prema nekim izvorima prijateljima je znao reći da se o njemu priča kao o četniku „a vidjet ćete šta je četnik kad Dodik dođe na vlast".
Ukoliko postane član Senata RS, na sastancima koji se održavaju dva puta godišnje i na kojima se raspravlja o ustavnom položaju RS u okviru BiH, međunarodnom položaj RS i spoljnopolitičkim pitanjima, odnosima sa Federacijom BiH, konstituisanjme i načinom rada zajedničkih organa BiH... Plavšićevoj će društvo praviti i penzionisani general-pukovnik Manojlo Milovanović.
Milovanović je jedan od likova sa posljednjih objavljenih kućnih uradaka Ratka Mladića. Bio je drugi čovjek Vojske Republike Srpske i jedan od njenih osnivača. Bio je načelnik Glavnog štaba VRS od njenog osnivanja u maju 1992. godine. Ključnu ulogu u njegovom imenovanju, imao je general Ratko Mladić koji mu je, uz Radovana Karadžića kao vrhovnog komandanata, bio jedini nadređeni.
Milovanović, ugledni član Senata RS i bivši ministar odbrane RS, bio je svjedok optužbe na suđenju sedmorici oficira vojske i policije bosanskih Srba optuženih za zločine u Srebrenici i Žepi. Tom prilikom je priznao da je lično on autor Direktive broj 4" iz novembra 1992. godine.
Tom direktivom se Drinskom korpusu nalaže da nanosi što veće gubitke neprijatelju kako bi "prisilili vojsku da sa muslimanskim stanovništvom napusti područje Žepe, Goražda i Biraća." Iako je bio drugi čovjek iza Mladića, do sada protiv njega nije vođen postupak u kojem ga se tereti za ratne zločine, dok se u Haagu pojavljivao samo u svojstvu svjedoka.
Među članovima Senata čiji ugledni član bi mogla postati osuđenica za ratni zločin Biljana Plavšić je i nekadašnji ministar vanjskih poslova RS i bliski saradnik Radovana Karadžića Aleksa Buha. On je, kako je tvrdio beogradski istoričar Nikola Samardžić a prenio Gojko Berić, vezivao vojnike UNPROFORa za bandere na Palama, a zajedno sa još nekoliko funkcionera RSa ostao van domašaja Haga.
Prema istom izvoru, srpske ratne zločine opravdavao je "odbranom rudnih bogatstava u Bosni".
- Prema toj teoriji filozofa Alekse Buhe, srebreničke žrtve su samo kolateralna šteta "srpske odbrane rudnih bogatstava" - pisao je Berić u julu ove godine.
U Senatu RS koji broji 41 člana pored Poplašena, Buhe a uskoro možda i Plavšićeve su i bivši predsjednik RS Dragan Čavić, bivši član Predsedništva BiH Živko Radišić, mitropolit dabrobosanski Nikolaj, istoričar iz Beograda i ideolog Milorad Ekmečić, bivši premijeri RS Branko Đerić i Vladimir Lukić, biznismeni Slobodan Majkl Pavlović i Branko Tupanjac...
Među članovima savjetodavnog tijela predsjednika RS je pjesnik i jedan od osnivača odbora za zaštitu lika i djela Radovana Karadžića Rajko Petrov Nogo koji je bio i član prvog sastava Senata. Nogo je, skupa sa bivšim članom Senata Kostom Čavoškim jedan od osnivača Odbora za zaštitu lika i djela Radovana Karadžića. Čavoški je predsjednik pomenutog Odbora.
Kroz Senat su, između ostalih prošli i 'kontroverzni' pjesnici Vojislav Lubarda, Brana Crnčević i Momo Kapor te haaški optuženik Momčilo Krajišnik.
