Pitanje svih pitanja: Da li su dva puta analizirani isti ili različiti uzorci sumnjive flaširane vode?

Analizom 70 uzoraka flaširane vode, koju je Zavod proveo od oktobra prošle godine do septembra ove godine, utvrđeno je da su u sedam uzoraka pronađene bakterije kojih ne smije biti - između ostalih, ešerihija koli, pseudomonas i streptokok. U Zavodu su od 17. novembra, kada su na konferenciji za novinare objavljeni rezultati, analize odbijali kazati u kojoj flaširanoj vodi su pronađene bakterije.

Potom su iz ove ustanove saopćili da je utvrđeno prisustvo "malih količina" bakterija za koje tvrdili da nisu opasne po zdravlje. Odbijali su kazati i to koliko je to "mala količina". No, ovakva tvrdnja je u suprotnosti s prvobitnom tvrdnjom da bakterija nije smjelo nikako biti. To se nalaže i Pravilnikom o prirodnim mineralnim i izvorskim vodama na osnovu kojeg je Zavod proveo analizu.

Ranije ove sedmice su iz Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP) i Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine saopćili da je naknadnom analizom utvrđeno da su flaširane vode, čiji se proizvođači još ne znaju, mikrobiološki ispravne. Dakle, ti proizvodi su bili zagađeni, pa su bili malo zagađeni, da bi se utvrdilo da uopće nisu zagađeni - sve u mjesec dana.

Nakon spomenutog saopćenja, FUZIP-u smo postavili i dva ključna pitanja:

• Koliko je uzoraka uzeto za novu analizu;

• Kada je proizvedena flaširana voda čiji su uzroci uzeti za novu analizu.

Pitanje svih pitanja

Iako u FUZIP-ovom odgovoru nije naglašeno da li su ponovo analizirani uzorci koje je analizirao Zavod ili su analizirani novi uzorci, njihov odgovor o tome koliko je uzoraka ponovo analizirano i kada je proizvedena flaširana voda čiji su uzorci uzeti za dodatnu analizu navodi na zaključak da nije riječ o istim uzorcima.

Ukazali su na to da je ponovo analizirano 17 uzoraka flaširane vode uzetih 1. i 11. novembra te 6. i 7. decembra, a riječ je o flaširanoj vodi koja je proizvedena u julu, oktobru, novembru i decembru ove godine. Napominjemo, prva analiza, koju je proveo Zavod za javno zdravstvo FBiH, rađena je od oktobra prošle godine do septembra ove godine. Logično je da su analizirani proizvodi proizvedeni prije oktobra 2021., a ne oni koji su proizvedeni oktobru, novembru i decembru 2022. kada su proizvedeni proizvodi obuhvaćeni naknadnom analizom.

Dakle, proizvođači, za čije je flaširane vode prvobitno utvrđeno da nisu u redu, od oktobra prošle godine do oktobra ove godine mogli su otkloniti uzroke eventualne mikrobiološke neispravnosti vode. Voda je možda do prve analize bila mikrobiološki neispravna, a nakon nedavne analize je ispravna. Ako je tako, ostaje nepoznanica u kolikom zdravstvenom riziku su oni koji su pili vodu proizvedenu prije oktobra 2021.

Dodatni razlog za sumnju da je flaširana voda zaista bila neispravna jeste to što je u FUZIP-ovom odgovoru izostao odgovor na još jedno ključno pitanje - flaširana voda kojih proizvođača je ponovo analizirana. Dodatno pitanje koje se nameće zašto je dodatnom analizom bilo obuhvaćeno 17 uzoraka, a prvom je bilo obuhvaćeno sedam uzoraka flaširane vode?

Iz FUZIP-a su ukazali da "jedna flaširana voda više nije dostupna na tržištu FBiH" te da je "jednoj punionici u međuvremenu izrečena mjera privremene zabrane proizvodnje i stavljanja proizvoda u promet".

Naglasili su da su nakon dobijanja rezultata analize iz entitetskog zavoda za javno zdravstvo "odmah obavijestili i druge inspekcije, a potom prikupili podatke" rezultata prve analize. Osim toga, kako su istakli, proveli su nadzor o kojem je obaviještena i Agencija za sigurnost hrane. Napomenuli su i to da je nadzorom obuhvaćena i uvozna flaširana voda.

"Sektor granične inspekcije FUZIP-a je od 25. oktobra (kada su informisani o rezultatima analize Zavoda za javno zdravstvo FBiH) pojačao nadzore u prekograničnom prometu vode te su zaključno sa 17. decembrom kontrolisane 43 pošiljke. Tokom kontrola uzeta su 23 uzorka. Laboratorijskom analizom je utvrđeno da je 10 uzoraka usklađeno s pozitivnim propisima, dok se očekuju i rezultati analiza za preostalih 13 uzoraka", obrazložili su.

Analiza i superanaliza

U FUZIP-u su naglasili da proizvođač može osporavati prvobitnu analizu, tražeći u roku od tri dana od prvobitne analize superanalizu "uzoraka uzetih u isto vrijeme, na isti način i ispitanih istom metodom". Ovdje naglašavamo "uzoraka uzetih u isto vrijeme", jer smo ranije istakli da sve ukazuje na to da u ovom slučaju analizom i dodatnom analizom nisu bili obuhvaćeni isti uzorci.

Istaknuto je i to da su mjerodavni rezultati superanalize, ali sljedeće ostaje nepoznanica:

• Po čemu se analiza razlikuje od superanalize, što smo pitali entitetsku inspekciju? Konkretnije, po čemu se razlikuje analiza koju je radio Zavod od nove analize;

• Kako je superanaliza relevantna ako su eventualno analizirani isti uzorci;

• Zašto ranije niko nije tražio superanalizu;

• Kada je tačno urađena superanaliza, što smo pitali entitetsku inspekciju?

Da li su prekršeni zakoni?

Iz FUZIP-a su saopćili da je Zakonom o hrani, Zakonom o zdravstvenoj ispravnosti životnih namirnica i predmeta opće upotrebe i Zakonom o zdravstvenom nadzoru životnih namirnica i predmeta opće upotrebe obavezano na to da općinski, gradski, kantonalni i entitetski inspektori provjeravaju ispravnost, higijenu i kvalitet hrane. Tvrde da inspektor, shodno Zakonu o zdravstvenoj ispravnosti životnih namirnica i predmeta opće upotrebe, "uzima uzorke i dostavlja ih ovlaštenom ispitnom laboratoriju".

U odgovoru na naš upit nisu naveli su da "ni na koji način nisu učestvovali" u analizi koju je radio Zavod za javno zdravstvo FBiH. To nisu jasno istakli, ali djeluje kao poruka Zavodu da nije zakonito postupao.

Međutim, ponavljamo, nedostaje odgovor na ključna pitanja - da li su analizirani isti uzorci i po čemu se razlikuje prva od druge analize.

Ranije su iz kompanija Jana, Prolom i Leda na upit Klix.ba odgovorili da njihove vode nisu zdravstveno sporne. Iz kompanija Princess i Oaza su nam kazali da njihove mineralne vode također nisu zdravstveno sporne.

Sarajevski advokat Sead Miljković je kao građanin podnio krivičnu prijavu protiv NN lica, jer smatra da je počinjeno više krivičnih djela u vezi s flaširanom vodom u ovom slučaju:

• Krivično djelo protiv zdravlja ljudi;

• Krivično djelo protiv privrede, poslovanja i sigurnosti platnog prometa, kao i "obmana kupca";

• Krivično djelo protiv javnog reda i pravnog prometa;

• Krivično djelo podmićivanja i krivična djela protiv službene i druge odgovorne funkcije.

Nakon toga su iz Tužilaštva Kantona Sarajevo saopćili da su se uključili u provjere ovog slučaja te da utvrđivati odgovornost Zavoda za javno zdravstvo FBiH.