Ovu ocjenu je u izjavi Feni iznio hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu, bivši hrvatski šef diplomatije Tonino Picula.
Po njegovim riječima, zastoj u provedbi potrebnih reformi posebno upada u oči kada se stanje u BiH usporedi sa napretkom u njenom neposrednom susjedstvu.
Ulaskom Hrvatske u EU 1. jula 20013. Unija i neposredno izbija na BiH granice. Crna Gora već godinu dana pregovara o članstvu, dok je sporazum Beograda i Prištine otvorio vrata Srbiji i Kosovu da podignu statuse svojih odnosa sa Bruxellesom na više nivoe.
"Nezadovoljna neaktivnim odnosom ukupne BiH politike prema preuzetim obvezama, EU je najavila uskraćivanje pomoći kao i nepriznavanje izbornih rezultata ako se presuda 'Sejdić-Finci' ne primijeni kao ozbiljna prilagodba Ustava i izbornog zakonodavstva pasivnom izbornom pravu tzv. ostalih u BiH", upozorio je Picula.
Također navodi kako je nedavni sastanak sa povjerenikom za proširenje rezultirao i porukom da se više neće tolerirati ni anomalija koja je omogućavala nametanje izborne volje i pojedinom konstitutivnom narodu od strane drugog.
"Kao bivši ministar vanjskih poslova, zastupnik u Hrvatskom saboru i Evropskom parlamentu, javno sam se založio toliko puta za punu podršku evropskoj budućnosti BiH, Hrvatskoj najvažnijoj zemlji na svijetu. Međutim, danas je posve jasno da dotrajali daytonski poredak drži kao taoca tu evropsku budućnost BiH. Ali koliko god međunarodne inicijative bile dobronamjerne i potrebne, preustroj BiH treba počivati na postignutom unutarnjem konsenzusu, a ne na temelju vanjske prisile", rekao je Picula.
Na kraju je rekao da se nada kako će druga runda razgovora BiH dužnosnika s povjerenikom EU za proširenje potvrditi ta očekivanja.
"Sve bi ostalo neizvjesnu evropsku budućnost zemlje pretvorilo u izvjesnu nestabilnost i krize", zaključio je Picula.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
