Ortopedi s KCUS-a objavili ko su bili ratni ljekari: Šalju li poruku Gavrankapetanoviću
U jeku tinjajućeg sukoba na relaciji KCUS - Opća bolnica, odnosno Sebija Izetbegović i Ismet Gavrankapetanović, s KCUS-a su se oglasili saopćenjem u kojem naglašavaju doprinos i poziciju ratnih ljekara. Jasno je da su na taj način željeli prikazati kakvu je poziciju i ulogu imao danas ugledni ljekar, a tokom rata mladi i perspektivni specijalizant Ismet Gavrankapetanović.
Cilj je evidentno da se pokuša naglasiti njegova uloga koju je obnašao tokom rata, s obzirom na to da se taj aspekt često spominje i u jeku današnjih odnosa spomenutih aktera.
Javnost će najbolje ocijeniti smisao ovakvih poruka.
Saopćenje s KCUS-a glasi:
"Povodom učestalih navoda o ratnom doprinosu ljekara u periodu agresije na BiH, te opsade Sarajeva, radi ispravnog informisanja javnosti, a naročito radi našeg iskazivanja poštovanja i zahvalnosti prema kolegama koji su bili naši učitelji, želimo vas informisati da su na Klinici za traumatologiju i Klinici za ortopediju, nosioci hirurškog rada, dakle oni koji su trijažirali, operisali i vodili najveći broj ranjenih i povrijeđenih bile naše poštovane kolege:
Klinika za traumatologiju (do kraja 1993. god. glavni trijažni centar KCUS-a): prim. dr. Faruk Kulenović, prim. dr. Mufid Lazović, prim. dr. Dragiša Torbica, dr. Zoran Hadžiahmetović, prim. dr. Jusuf Hajjir (kasnije osnovao i vodio Ratnu bolnicu Dobrinja), dr. Dževad Đulić, dr. Adnan Dizdar, dr. Sanja Besarović, dr. Zlatko Kravić (kasnije Ratna bolnica Dobrinja), dr. Faris Gavrankapetanović, doc. dr. Marko Vuković (do 1994.), doc. dr. Vjekoslav Šimunović (do 1994.), dr. Zoran Nevjestić (do 1994.) i dr. Miro Durić (do 1994.).
Specijalizanti i mlađi ljekari Klinike za traumatologiju bili su: dr. Boris Mahnić (kasnije Ratna bolnica Dobrinja), dr. Dario Ivanišević, dr. Jasmin Kapetanović, dr. Senad Maksić (prethodno Ratna bolnica Goražde), dr. Haris Vila (prethodno Ratna bolnica Odžak) i dr. Amir Zjakić.
Klinika za ortopediju: prof. dr. Safet Ćibo, prim. dr. Mehmed Javorić, prim. dr. Edib Jerlagić, prim. dr. Radislav Obradović, prim. dr. Omer Muftić, dr. Zlatko Pećar, dr. Ešref Karaiković, dr. Adnana Talić, dr. Srećko Đikić, prim. dr. Karlo Masak (do 1994.), dr. Božo Ljubić (do 1993.), dr. Zdravko Trolić (do 1993.), dr. Derviš Tunović (do 1994.), dr. Remzija Bajrović (do 1994.) i dr. Elvedin Kulenović (do 1993.).
Specijalizanti i mlađi ljekari Klinike za ortopediju bili su: dr. Edin Jusufbegović, dr. Ismet Gavrankapetanović, dr. Fahrudin Helać, dr. Fuad Džanković, dr. Damir Džafić i dr. Husein Ćamo.
Sav taj posao ne bi bio moguć bez naših anesteziologa: dr. Ekrem Džemidžić, dr. Goran Džinić, dr. Faida Kučukalić, dr. Donka Hitrova, dr. Lejla Mulalić, dr. Zlatko Mahić (do 1993.) te drugih kolega anesteziologa koji su nam pomagali u tim teškim vremenima.
Ogroman je i nemjerljiv doprinos svih naših med. sestara i med. tehničara na odjelima obje klinike.
Više od 60% pacijenata ranjenih i povrijeđenih u Sarajevu te naknadno, nakon osposobljavanja Tunela spasa, i iz drugih mjesta, a naročito ranjenih pripadnika Armije BiH s ratišta u okolini Sarajeva, zbrinuto je na ovim klinikama.
Specijalizanti i mlađi ljekari klinika bili su asistenti pri operacijama naših starijih kolega, vodili su ambulantni dio poslova i obrade lakše povrijeđenih, kontrolne preglede i previjanja. Najveći broj svih pomenutih kolega bili su pripadnici Armije RBiH, bilo u statusu brigadnih ljekara, bilo u sastavu Sanitetskog bataljona i korpusa Armije RBiH.
Po okončanju rata, ove dvije Klinike objedinjene su u jednu koja danas postoji kao Klinika za ortopediju i traumatologiju.
