Organizatori i izvršioci zločina mirno žive i rade u Srbiji

"Njih trojica bez većih problema žive i rade na teritoriji Srbije i pored činjenice da je za njima raspisana Interpolova potjernica. Prema nekim saznanjima, Lalović koji je bio predsjednik SDS-a Kalinovik i predsjednik Kriznog štaba, za kojeg su brojni svjedoci potvrdili da je lično naređivao i rukovodio svim zlodjelima, odmah nakon rata u Novom Sadu otvorio je pogon proizvodnje namještaja, u Bijeljini ima svoju pilanu. Sumnja se da je cijelo vrijeme bio jedan od glavnih ljudi u mreži pomagača Ratka Mladića", ističu s ogorčenjem iz Udruženja Istina-Kalinovik.

Boško Govedarica bio je ratni načelnik SJB Kalinovik, i sumnjiči se da su pod njegovom ingerencijom bila sva hapšenja i svi logori u Kalinoviku.

"Tek na zahtjev porodica smijenjen je od strane ITPF-a sa mjesta načelnika CSB Foča. Nakon toga bježi u Sremsku Mitrovicu. Tužilaštvo BiH raspisalo Interpolovu potjernicu za njim 2009. Dalibor Krstović Dado, koji je kao pripadnik rezervnog sastava SJB Kalinovik u toku rata učestvovao u više ubistava i silovanja, trenutno se nalazi u Beogradu i usko sarađuje sa Govedaricom i Lalovićem. Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu te izdalo nalog za njegovo hapšenje 2010", kažu iz Udruženja Istina-Kalinovik92, te pozivaju nadležne da odgovorne za neke od najvećih zločina napokon privedu licu pravde.

Za zločine u Kalinoviku na 22 i 15 godina osuđeni su Ratko Bundalo i Neđo Zeljaja, dok je Đorđislav Aškraba oslobođen krivnje za dio, a za dio odgovornosti je upućen pred Apelaciono vijeće Suda BiH.

U toku je suđenje Milanu Periću, Spasoju Doderu, Predragu Terziću i Aleksandru Cerovini koji se terete da su od juna do septembra 1992. godine učestvovali u širokom i sistematičnom napadu VRS i policijskih jedinica SJB Kalinovik na bošnjačko stanovništvo općine Kalinovik, i koji se brane sa slobode.

U sklopu obilježavanja tužne godišnjice, u nedjelju, 26. juna, počast stradalima bit će odata ispred osnovne škole Kalinovik koja je tokom rata bila pretvorena u logor kroz koji je prošlo više od 1.000 žena, djece i muškaraca. U logoru je ubijeno 14 ljudi, a 30 žena je silovano, ponižavano i mučeno. Bit će odata počast i položeno cvijeće u zloglasnom logoru Barutni magacin iz kojeg je je u smrt otišlo 87 muškaraca, kao i kod štale Tuzlaka, gdje je 25 muškaraca strijeljano, a zatim spaljeno. Zločinci nisu poštedjeli ni tijela ubijenih, pa ih je većina spaljena, pronalažene su polomljene i drobljene kosti ubijenih, a za najmanje 50 tijela porodice i dalje tragaju.