Lider SDP-a je naveo da su jedine razlike bile o tome kako do nekih rješenja doći. Kapitalna pitanja o kojima se Lagumdžija i Ljubić slažu su ustavne reforme i ubrzanje evroatlantskih integracija.
Lagumdžija je rekao da ustavne reforme trebaju ići za tim da se ubrza evroatlantski put BiH, te osigura konstitutivnost i puna ravnopravnost svih građana i naroda na cijelom teritoriju zemlje, a novi ustav treba sadržavati i evropsku klauzulu.
Po njegovim riječima, ustavne reforme nisu nešto što se može završiti za nekoliko mjeseci te je potrebno dogovoriti mehanizam za normalno odvijanje ovog procesa.
Delegacije dviju stranaka razgovarale su i o konkretnim pitanjima, pri čemu je postignuta saglasnost da je potrebno ojačati institucije za borbu protiv kriminala i korupcije i donijeti zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine. Zatim, da je potrebno hrabro krenuti u investiranje u infrastrukturi i energentskom sektoru, oslanjajući se na strani kapital i javno-privatno partnerstvo, ali putem potpuno transparentnih procedura, kazao je Lagumdžija.
Danas se, međutim, nije razgovaralo o konkretnim imenima za najviše funkcije, a kako je rekao predsjednik SDP-a, "nismo predlagali nikoga ni iz drugih stranaka za predsjedavajućeg Vijeća ministara". To je, kazao je on, još daleko, jer se razgovori nalaze u fazi kada počinju ličiti na pregovore.
Predsjednik HDZ1990 Božo Ljubić je istaknuo konstruktivnu atmosferu u kojoj su razgovori vođeni, te naglasio da bez obzira na to kako će se završiti ovaj proces, partnerski odnos se može ostvariti. Ohrabren je stepenom saglasti o tome da je potrebna ustavna reforma koja će osigurati funkcionalnu državu, te jednakopravnost svih naroda na cijelom teritoriju zemlje.
Jedinstven ekonomski prostor
I Ljubić je rekao da nije razgovarano o konkretnim imenima za pozicije u vlasti, ali da su se dvije stranke međusobno informirale o razgovorima s drugim potencijalnim partnerima.
Za Ljubića je, pored ustava, važno i pitanje jedinstvenog ekonomskog prostora te je potrebno izjednačiti fiskalna opterećenja na nivou cijele zemlje.
Istakao je da je HDZ1990 spreman da bude dio nove većine na osnovu programskih načela, koji uključuju jednakopravnu poziciju svih naroda, uključujući izmjene Izbornog zakona BiH, borbu protiv korupcije, jačanje pravne države i brži put ka evroatlantskim integracijama. Time bi se izbjegla situacija iz prethodne četiri godine, kada je HDZ1990 bio u vlasti, ali, kako kaže Ljubić, više je djelovao opozicijski u odnosu na pitanja koja nisu mogli promijeniti sami.
Upitani da pojasne za kakve se izmjene Izbornog zakona zalaže HDZ1990, odnosno da li se pritom misli na izbor članova Predsjedništva BiH, Lagumdžija i Ljubić su se založili za indirektan izbor članova Predsjedništva BiH u državnom parlamentu.
Lagumdžija to vidi kao jednog predsjednika s potpredsjednicima, pri čemu bi dobar dio ovlasti bio prebačen na vladu i parlament.
Ljubić je istaknuo da je u ovakvoj konstelaciji odnosa jedini način da Hrvati utiču na izbor člana Predsjedništva kao i drugi narodi to da se oni biraju u parlamentu. Slično kao Lagumdžija, i on kaže da onda članovi Predsjedništva ne bi mogli imati kapacitet kao na direktnim izborima te bi ovlasti trebalo prebaciti na parlament i Vijeće ministara.