U završnoj riječi Tužilaštvo za ratne zločine zatražilo je strožiju kaznu od one na koju je Jurišić prvostepeno osuđen (12 godina), dok je obrana zahtijevala oslobađajuću presudu i puštanje okrivljenog iz pritvora.
Zamjenik tužitelja za ratne zločine Milan Petrović naglasio je da je uvjeren kako je izvedenim dokazima ukazano da je Jurišić odgovoran za kazneno djelo upotreba nedozvoljenih sredstava borbe.
Petrović je izrazio sumnju u vjerodostojnost pojedinih svjedoka obrane saslušanih pred Apelacionim sudom, naglašavajući da su oni iskazima pogodovali Jurišiću, jer su i sami bili uključeni u kobni događaj, kao zapovjednici policije.
On je dodao da iako ne postoji pisani dokaz o sporazumu između BiH i SRJ o mirnom povlačenju vojske JNA iz Bosne, svi navedeni dokazi govore da su se dvije strane sporazumjele da JNA bude mirno izmještena.
Predsjednik sudskog vijeća Siniša Važić rekao je da je vijeće kojim on predsjedava dobilo dopis Ministarstva obrane koji se odnosi na postojanje spomenutog sporazuma, u kome je navedeno da je dokument uništen u NATO bombardiranju 1999. godine.
Branitelj okrivljenoga odvjetnik Stevan Protić kazao je da je Jurišićeva izjava na temelju koje mu se sudi "Na vatru, odgovori vatrom" defanzivna naredba, koju osobe koje su je primila nisu ni provele u djelo, jer su spašavale svoje živote.
"Postoje činjenice da je Jurišić tu rečenicu izjavio nakon otvorene vatre", dodao je Protić.
Odvjetnik je podsjetio da je presudom Vestminsterskog suda o neizručenju Ejupa Ganića utvrđeno da sporazuma o mirnom povlačenju JNA iz BiH nije ni bilo, što je država Srbija pravno osnažila jer nije uložila žalbu na tu odluku.
"Srbija nije uložila žalbu ni na zaključak toga suda koji navodi da zbog načina vođenja postupka u predmetu Jurišić Ganić u Srbiji ne bi imao pravičan zakonit postupak", kazao je Protić.
Jurišić se na kraju obratio sudskom vijeću riječima: "Svako ko ima oči i uši može se uvjeriti u moju nevinost. Nisam nikome zapovijedao, nisam pucao, ubijao, silovao ni klao", rekao je Jurišić, prenio je Tanjug.
On je dodao da je "tragičar jednog vremena i stanja" i poručio sucima da budu strpljivi i da na pravičan način razriješe slučaj. Apelacioni sud u Beogradu može potvrditi presudu, preinačiti je ili je ukinuti i naložiti novo suđenje prvostupanjskom sudu.
Jurišić je optužen da je kao dežurni operativnog stožera stanice sigurnosti Tuzla naredio napad na kolonu vojnika JNA koja se povlačila iz kasarne "Husinska buna" 15. maja 1992. godine a uhićen je 2007. godine na beogradskom aerodromu i otada je u pritvoru.
U napadu na kolonu JNA u Tuzli 15. maja 1992. godine poginuo je najmanje 51 vojnik, pedesetak ih je ranjeno, a uništen je i veći broj sanitetskih vozila.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
