Obilježavanje 40 godina Univerziteta Džemal Bijedić: Najteže godine su iza nas!

Reforma studijskih grupa, prvi put studij iz oblasti zdravstva

Na zahtjeve tržišta, univerzitet je morao krenuti u promijene određenih studijskih grupa.

"Počeli smo da mijenjamo strukturu naših studijskih programa, jednostavno da se više otvaramo prema tržištu, da osluškujemo mnogo više šta to tržište traži, tako imamo neke nove studijske profile koje ranije nismo imali. Tu bih prije svega želio istaći da smo od ove akademske godine pokrenuli Studij zdravstvena njega, po prvi put je ovaj Univerzitet ušao u jedan potpuno novi prostor, zdravstvo, medicinu", govori nam rektor Pašić, spominjujući još dvije važne novine, Poslovnu informatiku i Dizajn interijera.

Uz tradicionalne programe koje je univerzitet i ranije imao sve ovo bi trebalo znatno obogatiti ponudu koja se nudi novim studentima, ali noviteti tu ne prestaju.

Od naredne godine turizam i geodezija

"Za narednu akademsku godinu planiramo novine, ulazimo u oblast turizma sa jednom novom studijskom grupom, zatim Građevinski fakultet priprema svoj novi studijski program Geodezije. Uvjeren sam da tako ova institucija ide u dobrom pravcu", najavljuje novine Sead Pašić.

Kod obrazovnih institucija uvijek je znakovit broj studenata. Univerzitet Džemal Bijedić sada pohađa blizu pet hiljada studenata.

"Zadovoljan smo brojem studenata, iako je on na ovom upisnom roku bio nešto manji nego prošle godine, ali to je više povezano s nekim generalnim trendovima u našoj zemlji, kao što su pad nataliteta, sve veći broj privatnih univerziteta i s činjenicu da sve veći broj mladih ljudi ide da studira u inostranstvu. Mi smo zadovoljni brojem studenata", govori naš sagovornik.

FIT tražen i više od kapaciteta, nastavnička zanimanja mnogo slabije

Problem je što upis studenata nije ravnomjeran. Postoje fakulteti koji su izuzetno traženi, kao što je npr. Fakultet informacijskih tehnologija FIT, gdje se u prvom upisnom roku prijavi više od 300 kandidata i oni odmah premaše svoj kapacitet.

Na nekim drugim se pak ne javlja dovoljan broj kandidata. Prije svega nastavnička zanimanja imaju manji interes. Tu je u ranijem periodu bila hiperprodukcija kadra posebno kod nastavničkih zanimanja. Danas je to tržište prezasićeno, na birou imate masu tog kadra koji ne može naći posao. Refleksija toga je da se ta zvanja manje traže.

Rektor ističe tradicionalnu saradnju s univerzitetima u Njemačkoj, posebno s Univerzitetom u Paderbornu. Najviše se sarađuje kroz projekte, nekad su to bili erasmus tempus, danas su to erasmus plus projekti.

"Rektor Univerziteta u Paderbornu, prof. Wilhelm Schäfer je postao počasni doktor našeg univerziteta. Brojni projekti su i sa drugim njemačkim univerzitetima, kao i sa onima iz drugih evropskih zemalja, a posebno treba istaći saradnju sa univerzitetima iz Turske. Program Mevlana kroz koji turska vlada praktično finansira tu međunarodnu saradnju, studijska putovanja, boravke studenata daje nam neke nove mogućnosti", ističe rektor.

Bolonjski proces i problemi u vezi s njim

U razgovoru s rektorom Pašićem, posebno naglašavajući trenutne manjkavosti našeg visokog obrazovanja, došli smo do analize Bolonjskog procesa.

"U vezi s Bolonjom postoji dosta neodumica. Što se tiče našeg univerziteta, mi smo od proveli uglavnom ono što su proveli i ostali naši univerziteti, prije svega drugačiju struktura studija, bachelor - master studij. Uveli smo credit point system i slične elemente Bolonjske reforme. Nažalost, ja mogu slobodno da kažem da sa provedbom Bolonje nisam zadovoljan, zbog toga što taj proces podrazumijeva neke druge stvari, drugačiji pristup nastavi, interaktivnu nastavu, rad u malim grupama, puno više praktičnog rada, laboratorijskog rada, a manje ex cathedra predavanja. Taj dio nažalost je jako teško provesti u finansijskoj situaciji u kojoj se nalaze naši univerziteti jer kuburimo sa nastavnim kadrom, nemamo dovoljno nastavnika, nemamo dovoljno asistenata, nedostaju nam dodatne labaratorije, oprema. Sve je to jako skupo, a finansiranje univerziteta takvo kakvo jeste i taj dio Bolonje je izostao i to nam je veliki minus", iskren je rektor Pašić.

Obillježavanje četrdesete godišnjice

Samo obilježavanje četrdeset godina Univerziteta Džemal Bijedić trajat će dvije sedmice. Osmog februara će biti promovisana prigodna monografija, kao i cijeli niz knjiga koje izdaje ova visokoškolska institucija. U subotu 11. februara promocija je diplomiranih studenata, njih 630 moći će se pohvaliti zasluženom diplomom. Tri dana kasnije je svečana akademija u Narodnom pozorištu, a istu večer i poklon građanima Mostara, koncert grupe Divanhana. Sve završava 18. februara promocijom doktoranata.

Rektor Pašić nam kaže kako obilježavanje ove značajne godišnjice kreće narednog ponedjeljka zahvalom vetaranima univerziteta, onima koji su svoj radni vijek ugradili u instituciju koju on sada vodi.

Govoriti o njima ne može se bez spominjanja emeritusa prof. dr. Elbise Ustamujić, žene koja je bila prva rektorica u Bosni i Hercegovini, ali i pokretačka snaga univerziteta u onim najtežim ratnim danima.

Nastava patila jer profesorica nije uvijek mogla preći liniju razdvajanja na Bulevaru

Doktorica Ustamujić u razgovoru za naš portal prisjetila se tih definitivno najtežih dana koje je Univerzitet imao.

"Bila je ratna 1994. godina kad sam se priključila malobrojnoj ekipi koja je radila na oživljavanju univerziteta. Zanimljivo je da sam živjela u jednom dijelu Mostara, a univerzitet je bio u drugom. Svaki dan sam se trebala upisivati na policiji u spisak onih kojima se dopuštao prelazak na drugu stranu. Bilo je dana kad nisam mogla da se proguram u redu, pa sam ispadala izvan kvote koju je mogla taj dan preći s jedne na drugu stranu Mostara. Taj dan me nije bilo među studentima", prisjeća se gospođa Ustamujić ratnih godina.

Univerzitet je tada imao u svom rektoratu dva stola i dvije stolice te bio smješten u Fejićevoj ulici, u zgradi opštine, tamo gdje je danas kantonalna služba FZ PIO/MIO.

"Pokrivali smo prostor od Sarajeva do Neuma, imali smo nastavu i u Konjicu, Tarčinu i Pazariću. Preko noći smo startali sa četiri fakulteta: Pravo, Ekonomija, Mašinstvo i Građevina, te Pedagoškom akademiji. Prioritet je bio obrazovati kadar za nacionalne grupe predmeta, jer je rat ostavio škole bez nastavnika", govori nam naša sagovornica.

Prva promocija diplomanata uslijedila je 1996. godine. Nove diplome i zvanja dobilo je 118 studenata, od toga samo deset sa četiri fakulteta, velika većina je bila sa Pedagoške akademije.

"Na noge smo stali 1996. godine kad smo dobili dvije vojne zgrade, na mjestu gdje je danas kampus. Do tada je bilo ono što ja govorim 'iz ničeg u ničem', goli entuzijazam, snagom neporaženog duha i uma", zaključuje Elbisa Ustamujić.