{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Novalić: Ukoliko neki poslodavci budu željeli teret poreza prebaciti na radnike, to neće biti lako

12.6.2018. u 09:49
200
314
Novalić: Ukoliko neki poslodavci budu željeli teret poreza prebaciti na radnike, to neće biti lako
200
Novalić: Ukoliko neki poslodavci budu željeli teret poreza prebaciti na radnike, to neće biti lako
Fadil Novalić, premijer FBiH (Foto: D. S./Klix.ba)
Premijer FBiH Fadil Novalić za Klix.ba govori o dva veoma važna zakonska rješenja za koja su utvrđeni prijedlozi i to Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak. Novalić detaljnije objašnjava šta će usvajanje tih zakona donijeti radnicima, a šta poslodavcima. Također objašnjava i razloge zbog čega novac od akciza još nije iskorišten.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Vlada FBiH usvojila je prijedloge dva možda i najvažnija zakona i to Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak. Koliko je Vlada FBiH pri utvrđivanju prijedloga tih zakona bila jedinstvena, gdje su se koplja najviše lomila?

Kao što ste primijetili, radi se o dva izuzetno bitna reformska zakona koji imaju za cilj s jedne strane rasterećenje privrede, a s druge bolju zaštitu prava radnika. Osnova prijedloga Zakona o doprinosima jeste da se proširi poreska osnovica, dakle iznos od kojeg obračunavamo porez, te da to više ne bude samo plata, već i topli obrok, regres i druge naknade. Istovremeno, smanjujemo stopu doprinosa sa 41,5 na 33,5 posto.

Ova mjera ima neutralan fiskalni karakter, a donosi i određene pogodnosti privrednicima. Svim poslodavcima koji su radnicima isplaćivali manje od 1/3 neto plate u neoporezivim naknadama troškovi poslovanja će biti sniženi. Automatski će im se povećati stepen konkurentnosti. Zatim, prema dostupnim podacima, više od 100.000 radnika koji primaju najniže plate nikako nije imalo topli obrok. Dakle, poslodavcima će ovi radnici automatski postati jeftiniji te se otvara prostor za povećanje plata, s obzirom na to da stepen konkurentnosti raste.

Ova zakonska rješenja će konačno zaustaviti učestalu praksu da se radnicima dio plate isplaćuje kroz, naprimjer, nerealno veliki topli obrok, a s ciljem da se izbjegne plaćanje poreza. Ovo možda radnicima na kratke staze nije značilo ništa, no dugoročno je itekako bitno da sva primanja budu uredno evidentirana jer su ona, između ostalog, osnova budućih penzija.

Zakonom o porezu na dohodak ćemo, pak, uvesti različite stope poreza u zavisnosti od visine plate. Uvodi se progresivni sistem oporezivanja dohotka. To znači da oni koji imaju veća primanja plaćaju i veće poreze. Ove mjere imaju za cilj ravnomjerniju raspodjelu dohotka. Dakle, oni koji zarađuju do 700 KM bit će u potpunosti oslobođeni poreza. Takvih osoba u Federaciji ima oko 55 posto. Dalje, stopa od 10 posto je predviđena za dohotke između 700 i 1.500 te 20 posto za dohotke više od 1.500 KM. Da ovo pojednostavim, ukoliko naprimjer neko ima platu od 1.600 KM, ta osoba za prvih 700 KM ne plaća porez, na razliku od 700 do 1.500 KM plaća 10 posto poreza, a na razliku iznad 1.500 KM plaća 20 posto poreza. Zakon, dakle, štiti radnike koji zarađuju najmanje.

Suština jeste da je naše zakonodavstvo iz ove oblasti zastarjelo. Vi danas u Evropi nemate nigdje svih ovih dodataka uz platu, čitavog ovog kompliciranog sistema isplate. Radnik ima platu i to je to. U takvom sistemu nema prostora za zloupotrebe, dodatne prihode "sa strane" i poresku evaziju. Ova reforma je, dakle, neophodna da konačno uđemo u XXI stoljeće kada je riječ o porezima i doprinosima. Vlada je bila poprilično složna u vezi s ova dva zakonska rješenja, osim nekih tehničkih detalja.

Na sjednici nije podržan vaš prijedlog da se smanji stopa opterećenja na rad sa 33,5 na 33 posto, s obzirom na to da Ministarstvo finansija traži povećanje za doprinose na osiguranje od nezaposlenosti. Kako gledate na taj potez HDZ-a i SBB-a?

Tačno je da nije podržan moj prijedlog da se opterećenje za doprinose smanji za dodatnih 0,5 posto nauštrb osiguranja od nezaposlenosti. Ovih pola posto bi značilo da je zakon potpuno neutralan za poslodavce, odnosno da promjena poreske osnovice ne bi uopće utjecala na visinu plaćenog poreza. Uz ovih dodatnih pola posto poslodavci će ipak morati za doprinose izdvojiti malo više.

Ko će imati najviše koristi nakon usvajanja ovih zakona? Radnici ili poslodavci?

Za poslodavce koji su isplaćivali prosječan iznos neoporezivih naknada smanjit će se troškovi poslovanja, tako da će im se automatski povećati stepen konkurentnosti. Jedna dodatna korist za njih će sigurno biti pojednostavljenje procedura. Do sada su privrednici morali svaki mjesec popuniti bezbroj obrazaca i predati ih Poreskoj upravi. Sad će to biti samo jedan osnovni obrazac. Kada je, pak, riječ o radnicima, zahvaljujući ponuđenim zakonima njihovi će prihodi konačno biti prikazivani potpuno transparentno. Ukinut ćemo, dakle, ovu sivu zonu koja je dovodila naprimjer do toga da su njihove penzije bile manje zbog manje prikazane plate.

Jedini "oštećeni" bit će oni poslodavci koji su koristili rupe u zakonu i izbjegavali plaćanje poreza.

Mogu li ovim zakonima radnici biti zaštićeni, odnosno da li zakoni ostavljaju prostora poslodavcima da na račun radnika eventualno plate veće porezne stope?

U svakoj poreskoj reformi ključno pitanje je ko će snositi teret poreza. Mi imamo prilično uređen sistem radnopravnog zakonodavstva, tako da pokušaji određenih poslodavaca, ukoliko istih bude, da prenesu kompletan porezni teret na radnika, neće biti lako provodivi.

Uporedo s izmjenama ova dva zakona, Vlada Federacije je radila i na drugim mjerama iz oblasti borbe protiv sive ekonomije i poreske evazije. Naša Poreska uprava je postala jaka i toliko dobro organizovana da se čak našla na meti određenih lobija. Ne strahujem, dakle, od toga da će poslodavci prijavljiati radnike na minimalac, a dio plate isplaćivati "na ruke". Imamo uređen sistem kontrola, a ova dva zakona su samo njegov dio.

Kada će se ovi zakoni naći u proceduri u Parlamentu FBiH i da li će biti razmatrani prije ljetne pauze?

Teško mi je odgovoriti na to pitanje s obzirom na to da odluka o tome ne zavisi od mene. U svakom slučaju ja ću razgovarati s rukovodstvom oba doma Federalnog parlamenta i insistirat ću da se oba zakona nađu na dnevnom redu u što skorijem roku. Ne bih želio da odugovlačimo njihovo usvajanje, a pogotovo ne bih htio da se o njima raspravlja u periodu predizborne kampanje.

Milioni koji su prikupljeni od akciza još nisu iskorišteni za cestogradnju, kako je najavljeno, zbog nemogućnosti dogovora između entiteta o raspodjeli novca. Koliko novca traži FBiH, a koliko RS?

Sporna je dugogodišnja praksa prema kojoj Federacija dobija 59 posto, a RS 39 posto. Razlog je jednostavan: u Federaciji se odvija blizu 70 posto cestovnog saobraćaja, prodaje se više goriva i naftnih derivata pa su i naši realni prihodi od akciza veći. Mi, dakle, na ovakvoj raspodjeli gubimo ogromna sredstva, a upravo Federacija ima veće potrebe kada je riječ o izgradnji puteva. Dolazi do apsurdne situacije da RS gomila namjenski novac i ne može ga namjenski utrošiti, dok Federaciji tog novca može biti nedovoljno.

Logika nam kazuje da postojeću praksu prilagodimo realnim potrebama.
Kada taj novac bude na raspolaganju, u koje projekte će biti investiran?


Prioritet je Koridor 5C. Imamo i planove izgradnje brzih cesta i zaobilaznica u regijama u koje nije bio usmjeren novac od klirinškog duga i akumulirane dobiti javnih preuzeća. Mislim ovdje prije svega na Krajinu i zaobilaznice oko Cazina i Bihaća koje su dio projekta brze ceste Bihać - Cazin - Velika Kladuša te projekt brze ceste Bihać - Bosanska Krupa preko Grmuškog platoa. Vlada je već osigurala kredite za ove namjene, novac od akciza će nam poslužiti za njihovu otplatu.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: