FOTO / Neusklađeni zakoni, preduge procedure, ogromni gubici
Kako je pojasnio glavni revizor Ibrahim Okanović, revizija učinka se razlikuje od finansijske po drugačijem pristupu istraživanju.
Ova revizija je predstavljala reviziju programa ili aktivnosti javnog sektora, odnosno istražuje da li institucije javnog sektora rade pravi posao, odnosno da li rade na pravi i najmanje skup način.
Kada je u pitanju upravljanje koncesijama u Federaciji, Okanović je istaknuo da su u ovoj oblasti propisi veoma neuređeni, počevši od Federacije do kantona i općina. Puno je zakona, ali oni nisu međusobno usklađeni. Također, Komisija za koncesije FBiH nema nadležnost nadzora nad korištenjem koncesija, nego to rade resorna ministarstva.
Sve to, upozorava Okanović, ostavlja prostor za nelegalno korištenje prirodnih i drugih resursa.
Glavni revizor je, također, ukazao na to da Komisija nije razvila strategiju upravljanja koncesijama niti pojednostavila procedure za njihovu dodjelu. Zato je slaba konkurentnost za nove investicije u odnosu na okruženje, a osim toga procedure na nivou Federacije traju između 240 i 420 dana, a kantona između 120 i 300 dana.
Voditeljica revizorskog tima u ovoj oblasti Vildana Džaferović dodala je da na nivou Federacije uopće nema zaključenih ugovora po Zakonu o koncesijama, nego samo 10 po starom zakonu iz 1998. godine, dok je na kantonalnom nivou zaključeno više od 300 ugovora.
Džaferović je ukazala da su gubici od nenaplaćene koncesije i veći jer nisu potpisani koncesioni ugovori sa svim privrednim društvima koja koriste privredna dobra na osnovu ranije izdatih dozvola i da postoji više od 100 nelegalnih kamenoloma.
Ona je zato u preporukama navela da Vlada i odgovarajuće institucije na federalnim i kantonalnim nivoima u kratkoročnom smislu trebaju započeti analizu prepreka koje dovode do slabog učinka i započeti promjene u procedurama dodjele koncesija.
U dugoročnom smislu potrebno je razmotriti mogućnost da se poduzmu mjere za poboljšanje sistema upravljanja koncesijama i ukoliko je potrebno promijeniti zakonski okvir i organizacijske pretpostavke.
Kada je u pitanju revizija upravljanja primarnom zdravstvenom zaštitom u Federaciji BiH glavni revizor Okanović je rekao da su nalazi pokazali da se u ovoj oblasti ne primjenjuju jedinstveni standardi i normativi na području Federacije BiH.
- Imamo razvijeno zdravstvo, ali slabu zdravstvenu zaštitu, kazao je on, misleći pritom da postoji puno ustanova, više od potreba, s dosta zaposlenih bez stvarnog posla, te da su neke od tih ustanova poluprazne.
Mirsada Čengić, voditeljica revizorskog tima za ovu oblast, navela je da se na nivou primarne zdravstvene zaštite u FBiH riješi 30 posto slučajeva, a 70 posto na višim nivoima, dok je u razvijenim zemljama Evropske unije situacija potpuno drugačija.
Zatim, najveće radno opterećenje je u velikim domovima zdravlja, ali finansiranje najčešće ne prati stvaran učinak i realne potrebe ustanova.
Čengić je navela da se sistemom PZZ ne upravlja efikasno i da nije osigurana ujednačena dostupnost usluga na ovom nivou. Ne postoje pisane procedure i nije određeno vrijeme u kojem treba pružiti usluge.
Koordinacija i razmjena informacija u sistemu zdravstva nije zadovoljavajuća i nije vršen adekvatan monitoring i evaluacija u svrhu efikasne i ujednačeno dostupne primarne zdravstvene zaštite i jačanja ovog nivoa, kazala je ona.
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
