Prema najavama iz Haškog tribunala, Karadžić će 1. i 2. marta iznijeti uvodnu riječ, ali je zatražio da se saslušanje prvih svjedoka odgodi za tri i po mjeseca.
Dok odluka Tribunala o mogućem odgađanju čeka, međunarodni i domaći stručnjaci tvrde da bi bivšem predsjedniku Republike Srpske trebalo biti odobreno dodatno vrijeme za pripremu odbrane zbog iznimne složenosti predmeta i velikog broja dokaza.
S druge strane, pravnici u BiH smatraju da je ''vrijeme da suđenje krene'', kao i žrtve koje zbog stalnog odgađanja strahuju da nikada neće doći do pravde.
Vijeće Tribunala je imenovalo britanskog advokata Richarda Harveyja za Karadžićevog rezervnog branioca, koji će ga zastupati ukoliko nastavi da ometa suđenje.
Početkom februara Karadžić je zatražio da se suđenje ponovno odgodi zbog “nepravilnog imenovanja branioca te nedovoljnog refundiranja tima za odbranu” te najavio da ne namjerava učestvovati u suđenju ukoliko žalba bude odbijena.
Sud je odbio razriješiti Harveyja, ali je predsjednik Tribunala odobrio Karadžićevoj odbrani dodatna sredstva za pripremu.
Profesor međunarodnog humanitarnog prava na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Zarije Seizović tvrdi da su dosadašnja odgađanja suđenja, s pravnog aspekta, ''opravdana i u skladu s pravilima Haškog tribunala, s obzirom na težinu krivičnog djela za koje se Karadžić tereti”.
Govoreći o mogućnosti nastavka suđenja bez Karadžićevog prisustva, pravni eksperti pojašnjavaju da to Sud može odobriti ''samo u iznimnim slučajevima u kojima branjenik namjerno kontinuirano ometa postupak, ali se to ne može zaključiti na osnovu izdvojenih incidenata''.
Predstavnici Instituta za istraživanje ratnih zločina u Sarajevu kažu da je Karadžić imao dovoljno vremena za pripremu odbrane.
Dugogodišnja braniteljica Edina Rešidović naglašava da je ''Tribunal do sada obezbjeđivao sva prava na odbranu te da branjenici apsolutno nisu imali nefer suđenja''.
''Kada odbrana traži više vremena za pripremu, mora se voditi računa je li ga koristi za nebitne stvari ili se maksimalno angažovala. Samo ako se odbrana fokusirala, može se reći da se ne poštuju prava optuženog, a ne u slučajevima kada se stalno pokreću neka pitanja za koja se unaprijed zna da opterećuju Sud i da neće biti prihvaćena”, kaže Rešidović.
Zbog mogućnosti odgađanja suđenja Karadžiću, Dženana Sokolović, jedna od prvih svjedokinja koje će Tužilaštvo u Haagu pozvati da svjedoče, kaže da ''žrtve trpe veliku nepravdu''.
''Stvarno ne razumijem zašto se odgađa suđenje. Ja da sam zakon, lično bih mu sudila samo zbog svog djeteta i ni zbog čega više. Neće doći do pravde, jer meni ne može moje dijete niko nadoknaditi'', tvrdi Sokolović.
Ona će svjedočiti o kampanji snajperiranja i granatiranja Sarajeva, što se Karadžiću stavlja na teret, te ispričati kako su 1994. ona i njen sedmogodišnji sin Nermin pogođeni istim metkom, od čega je dječak preminuo.
